Idi na sadržaj

Međunarodni aerodrom Sarajevo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Međunarodni aerodrom Sarajevo
IATA: SJJ – ICAO: LQSA
Općenito
Vlasnik/OperatorUprava za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine
Poslužuje gradSarajevo, BiH
LokacijaButmir, BiH
Visina521 m
Koordinate43°49′29″N 018°19′53″E / 43.82472°N 18.33139°E / 43.82472; 18.33139
Veb-sajtSlužbena stranica
Pista
Broj Dužina (m) Površina
12/30 2.700 Asfalt
Statistika
Br. putnika u 2023.▲1,362,007[1]
Br. putnika u 2022.▲1,377,349
Br. putnika u 2021.▲767,133

Međunarodni aerodrom Sarajevo (engleski: Sarajevo International Airport) (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), sa sjedištem u Butmiru, Sarajevo, glavni je i najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini. Po osnivanju aerodrom se zvao Aerodrom Sarajevo-Ilidža.[2] Ujedinjeni narodi su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata.

Sa 957.969[1] prevezenih putnika i 2.956.988 kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,[1] Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini. Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.[3]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Početak

[uredi | uredi izvor]

Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik Aeroput otvara redovnu liniju povezujući Beograd i Podgoricu preko Sarajeva.[4] Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i Zagreb preko Sarajeva, Splita i Rijeke. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na Dubrovnik. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na Beč, Brno i Prag.[4] Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu sa asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da Sokolac (35 km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma.

Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa Frankfurtom postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su putovali za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60.000 na 700.000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred Zimske olimpijske igre 1984. godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje. Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala Jugoslavenska narodna armija (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuirala oko 30.000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge i djeca JNA oficira, sklanjajući ih tako iz opkoljenog Sarajeva. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale SAD i Francuska, također su stigle u tom periodu.[5] Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga Vojske Republike Srpske i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom UN-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13.000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160.000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,[5] što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon Drugog svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali Zapadni Berlin.[2] Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine i tada je renoviran. Od Dejtonskog sporazuma, aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa Austrian Airlines, Lufthansa, Air Serbia, Croatia Airlines, Turkish Airlines, Germanwings i drugim.

Razvoj u 2000-im

[uredi | uredi izvor]

2004. godine, 397.000 putnika prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, a 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 putnika.

Dana 18. oktobra 2005. godine, Paddy Ashdown, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u Alija Izetbegović International Airport po Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik podvukao je da takvo preimenovanje aerodroma može podrivati proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.[6] 2005. godine, Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.[7] Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko Austrian Airlinesa, let broj OS758.[8] U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio papa Franjo došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa rimskog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu.

Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika B&H Airlines do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.[9] Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta smoga i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50.000 planiranih. Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.[10]

U 2016-oj godini Qatar Airways je najavio novu liniju koja će povezivati Dohu i Sarajevo. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. godine sa četiri leta sedmično.[11] U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 sa avioprijevoznikom Air Serbia.[12]

Trećeg maja 2017. godine aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog projekta je bila 20 miliona KM i kraj realizacije je zakazan za 2018-tu godinu. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m2 i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena s postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.[13]

U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global (Istanbul), Wizz Air (Budimpešta), Wataniya Airways (Kuvajt), Nesma Airlines (Rijad), TUI fly Belgium (Brisel), Flydubai (Podgorica), Qatar Airways (Doha).[14]

Godine 2017-e, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000-og putnika te godine, što je bio rekordan broj do tad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je po prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.[15]

Kompanije i destinacije

[uredi | uredi izvor]
Kontrolni toranj aerodroma

Od Dejtonskog sporazuma, Sarajevski aerodrom je postao međunarodni aerodrom. Današnje avio-kompanije, koje lete za Sarajevo, su: Austrian Airlines, Lufthansa, Jat Airways (danas Air Serbia), Croatia Airlines, Turkish Airlines i ostali.

Stalni letovi

[uredi | uredi izvor]
Avio-kompanija Destinacije
Air Arabia Ujedinjeni Arapski Emirati Šardža (sezonski let)
Air Serbia Srbija Beograd
AnadoluJet Turska Istanbul – Sabiha Gökçen
Turska Antalya (sezonski let)
Turska Bodrum (sezonski let)
Austrian Airlines Austrija Beč
Croatia Airlines Hrvatska Zagreb
Eurowings Njemačka Stuttgart
Njemačka Köln

Njemačka Berlin, 12. 12. 2024. Njemačka Hamburg

FlyDubai Ujedinjeni Arapski Emirati Dubai
FlyNas Saudijska Arabija Rijad (sezonski let)
Saudijska Arabija Džida (sezonski let)
Gulf Air Bahrein Manama
Jezzera Airways Kuvajt Kuvajt (sezonski let)
Kuwait Airways Kuvajt Kuvajt (sezonski let)
Lufthansa Njemačka Frankfurt na Majni
Norwegian Air Shuttle Švedska Stockholm
Švedska Gothenburg (sezonski let)
Norveška Oslo (sezonski let)
Danska Kopenhagen (sezonski let)
Nouvelair Tunis Monastir (sezonski let)
Pegasus Airlines Turska Istanbul – Sabiha Gökçen
Swiss International Air Lines Švicarska Zürich (sezonski let)
Turkish Airlines Turska Istanbul
Wizz Air Abu dabi Ujedinjeni Arapski Emirati Abu Dhabi
Wizzair Ujedinjeno Kraljevstvo London
Italija Rim
Ryanair Belgija Bruxelles – Charleroi
Švedska Göteborg – Landvetter
Italija Milano – Bergamo
Njemačka Memmingen
Ujedinjeno Kraljevstvo London – Stansted

ŠvedskaStockholm Arlanda
01.04.2025 Grčka Solun

Flydeal Saudijska Arabija Rijad

Saudijska Arabija JEDDAH

Qatar Airways Katar Doha
Air Cairo Egipat Hurgada (sezonski let)
LOT Poljska Varšava (sezonski let)
Air Aegean Makedonija Skoplje
Grčka Atina (sezonski let)
Sunnexpres Turska Antalya
Turska Izmir
Iberia Španija Madrid (sezonski let: 25. maj – 8. juni 2024)

Cargo letovi

[uredi | uredi izvor]
Avio-kompanija Destinacije
Icar air Ancona
Solinair Beograd, Ljubljana
Air Trade Zagreb

Statistike broja putnika

[uredi | uredi izvor]

Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:[1]

Godina/Mjesec Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar Ukupno godišnje Promjena %
2024. 77.454 75.112 82.926 133.822 151.252 202.515 269.161 259.017 188.040 148.402 1.587.583 +32,1%
2023. 61.068 56.979 76.193 89.580 115.976 133.945 196.195 208.570 144.013 119.458 83.139 76.891 Povećanje1.362.007 Gubitak3,2%
2022. 56.521 50.475 70.292 94.690 132.590 154.887 210.954 217.253 143.824 110.580 68.243 67.039 Povećanje1.377.349 +88,01%
2021. 13.229 10.836 18.115 17.106 31.925 71.985 136.017 151.309 99.950 84.462 61.989 70.200 Povećanje767.133 +207,2%
2020. 58.397 51.969 28.249 929 367 3.629 13.345 22.014 21.011 21.416 14.949 13.367 Gubitak249.642 -78,2%
2019. 53,485 53,130 67,893 89,843 74,178 119,205 180,929 178,943 105,370 95,628 67,358 57.718 Povećanje1,143,680 +9,27%
2018. 54.147 48.986 65.991 86.995 81.026 92.997 159.380 159,506 98,227 83,660 62,253 53,417 Povećanje1,046,635 + 9,2%
2017. 43.377 41.122 57.381 79.796 84.137 78.170 140.025 144.166 100.923 80.769 57.887 50.218 Povećanje957.969[1] + 34,94%
2016. 41,208 42,567 53,438 68,085 85,738 66,429 109,141 118,350 91,123 71,360 47,352 44,183 Povećanje838,968 + 8,5%
2015. 43,700 39,908 50,273 63,064 80,143 74,855 89,319 101,307 79,120 71,255 51,793 28,167 Povećanje772,904 + 8,8%
2014. 36.114 35.435 45.789 56.611 71.513 74.976 74.948 88.591 71.168 64.844 46.833 43.079 Povećanje709.901 + 7,36%
2013. 33.437 30.399 44.631 56.918 65.495 72.949 69.699 79.796 66.721 64.387 44.446 36.760 Povećanje665.638 + 14,75%
2012. 33.247 26.278 36.765 49.709 55.107 62.491 69.346 60.787 60.323 52.115 38.612 35.278 Gubitak580.058 – 3,32%
2011. 30.484 34.148 40.803 49.489 56.812 62.994 81.042 59.042 59.074 52.957 39.785 33.348 Povećanje599,978 + 6,5%
2010. 31.746 28.850 37.657 39.907 51.398 59.636 72.615 60.475 54.753 51.137 40.912 34.180 Povećanje563.266 + 6,2%
2009. 28.117 27.266 33.909 41.390 45.921 57.588 67.930 60.746 48.802 46.773 39.494 35.979 Povećanje533.915[16] + 4,7%
2008. 23.909 27.121 34.896 38.052 46.974 55.391 62.524 61.560 42.752 46.094 34.089 32.913 Povećanje506.398 + 0,2%
2007. 32.235 28.028 35.168 42.297 43.633 53.281 59.436 57.381 45.113 43.980 31.952 32.735 Povećanje505.269 + 8,4%
2006. 26.743 24.292 30.484 37.380 44.290 49.987 56.504 54.811 45.394 38.690 28.166 29.287 466.186 -

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika". http://www.sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 6. 5. 2018. Pristupljeno 14. 8. 2018. Vanjski link u parametru |publisher= (pomoć)
  2. ^ a b "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma". http://www.sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 6. 5. 2018. Pristupljeno 14. 8. 2018. Vanjski link u parametru |publisher= (pomoć)
  3. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika". http://www.sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 6. 9. 2018. Pristupljeno 14. 8. 2018. Vanjski link u parametru |publisher= (pomoć)
  4. ^ a b "Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)". European Airlines. Pristupljeno 24. 1. 2019.
  5. ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 31. 8. 2011. Pristupljeno 2. 2. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. ^ "High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport". Web.archive.org. 26. 9. 2007. Arhivirano s originala 26. 9. 2007. Pristupljeno 24. 1. 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  7. ^ "Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards" (PDF). Web.archive.org. Arhivirano s originala 7. 7. 2010. Pristupljeno 24. 1. 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  8. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-Airport.ba. Pristupljeno 6. 6. 2015.
  9. ^ "Sarajevo to shut down B&H Airlines citing mounting debts". Ch-aviation.com. Pristupljeno 24. 1. 2019.
  10. ^ "Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 14. 10. 2018. Pristupljeno 8. 2. 2019.
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 8. 2016. Pristupljeno 8. 2. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. ^ "Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 15. 12. 2018. Pristupljeno 8. 2. 2019.
  13. ^ "Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)". Klix.ba.
  14. ^ "Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 15. 12. 2018. Pristupljeno 8. 2. 2019.
  15. ^ "Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO)". Klix.ba.
  16. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva" (PDF). http://www.sarajevo-airport.ba. Pristupljeno 14. 8. 2018. Vanjski link u parametru |publisher= (pomoć)[mrtav link]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Međunarodni aerodrom Sarajevo
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Međunarodni_aerodrom_Sarajevo&oldid=3665744"