Idi na sadržaj

Dubai

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dubai
Dubai noću
Dubai noću
Službeni grb {{{službeno_ime}}}
Grb
Lokacija {{{službeno_ime}}}
Država UAE
EmiratDubai
OpćinaDubai
 • EmirMuhammed bin Rašid Al Maktum
Površina
 • Grad4.114 km2
Nadmorska visina0 m
Stanovništvo (2006)
 • Grad1.422.000
 • Metro2.262.000
Poštanski broj44599
Pozivni broj971
Veb-sajtwww.dubai.ae

Dubai (ili Dubayy, arapski: دبي) je najveći grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i glavni grad istoimenog emirata UAE.

Grad sa 2.459.000 (2016) stanovnika. Nalazi se na obali Perzijskog zaliva. Dubai je član Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Većina stanovnika su islamske religije i po tome većina stanovnika Dubaia a i UAE koristi arapski jezik. U zadnjih nekoliko godina turizam u Dubaiu sve više i više raste. Također su u izgradnji sve veći neboderi hotela i šoping centara i centara finansija. Burj al arab je jedan od najskupljih i najluksuznijih hotela širom svijeta. Dubai godišnje posjeti oko 6 miliona turista, a smatra se da će do 2015. godine u ovom gradu biti i preko 20 miliona turista godišnje.

Također su još u izgradnji zanimljivi projekti kao Palm Island - vještačko ostrvo u obliku palme, i Hydropolis - hotel koji će se nalaziti na morskom dnu[nedostaje referenca].

Dubai (arapski: دبي], je najnaseljeniji grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i glavni grad Emirata Dubai, najnaseljenijeg od 7 emirata Ujedinjenih Arapskih Emirata.[1][2][3]

Osnovan u 18. vijeku kao malo ribarsko selo, grad je brzo rastao početkom 21. vijeka sa fokusom na turizam i luksuz,[4] imajući druge po broju hotele sa pet zvjezdica na svijetu,[5] i najvišom zgradom u svijetu, Burj Khalifa, koji je visok 828 metara.[6]

Smješten na istoku arapskog poluostrva na obali Perzijskog zaljeva,[7] također je glavno globalno transportno čvorište za putnike i teret.[8] Prihodi od nafte pomogli su da se ubrza razvoj grada, koji je već bio glavno trgovačko središte.

Kao centar za regionalnu i međunarodnu trgovinu od početka 20. vijeka, privreda Dubaija se oslanja na prihode od trgovine, turizma, avijacije, nekretnina i finansijskih usluga.[9][10][11][12] Proizvodnja nafte doprinijela je manje od 1 posto BDP-a emirata u 2018.[13] Grad ima oko 3,49 miliona stanovnika (od 2021.).[14]

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Predložene su mnoge teorije o porijeklu riječi "Dubai". Jedna teorija sugeriše da je riječ nekada bila suk u Ba.[15] Arapska poslovica kaže " Daba Dubai " (arapski: دبا دبي), što znači "Došli su sa mnogo novca."[16]

Prema Fedelu Handhalu, stručnjaku za historiju i kulturu UAE, riječ Dubai možda potiče od riječi daba (arapski: دبا) (prošlo vrijeme izvedenica od yadub (arapski: يدب), što znači "puzati"), koji se odnosi na spor tok Dubai Creeka u unutrašnjost.

Pjesnik i učenjak Ahmad Mohammad Obaid vodi do iste riječi, ali do njenog alternativnog značenja "bebe skakavca" (arapski: جراد ) zbog obilja skakavaca na području prije naseljavanja.[17]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Bodež od bronze i legure željeza, arheološko nalazište Saruq Al Hadid (1100. pne)

Historija naseljavanja ljudi na području koje sada definišu Ujedinjeni Arapski Emirati je bogata i složena, te ukazuje na opsežne trgovačke veze između civilizacija doline Inda i Mesopotamije, ali i daleko, kao Levant.[18] Arheološki nalazi u emiratu Dubai, posebno u Al-Ashoosh-u, Al Sufouhu i posebno bogatom bogatstvu iz Saruq Al Hadida [19] pokazuju naseljavanje kroz periode Ubaid i Hafit, periode Umm Al Nar i Wadi Suq i tri željezna doba u UAE. Područje je bilo poznato Sumeranima kao Magan, i bilo je izvor metalnih proizvoda, posebno bakra i bronze.[20]

Područje je bilo prekriveno pijeskom prije oko 5.000 godina dok se obala povlačila u unutrašnjost, postajući dio današnje obale grada.[21] Predislamska keramika je pronađena iz 3. i 4. vijeka.[22] Prije dolaska islama na ovo područje, ljudi na ovim prostorima su obožavali Bajir (ili Bajar).[22] Nakon širenja islama u regiji, Omajadski halifa istočnog islamskog svijeta napao je jugoistočnu Arabiju i protjerao Sasanije. Iskopavanjima Muzeja Dubaija u regiji Al-Jumayra (Džumejra) pronađeno je nekoliko artefakata iz perioda Omajada.[23]

Rano spominjanje Dubaija je iz 1095. godine u Knjizi geografije andaluzijsko - arapskog geografa Abu Abdullaha al-Bakrija.  Venecijanski trgovac biserima Gasparo Balbi posjetio je ovo područje 1580. godine i spomenuo Dubai (Dibei) zbog njegove industrije bisera.[24]

Osnivanje modernog Dubaija

[uredi | uredi izvor]
Tvrđava Al Fahidi 1950-ih godina

Smatra se da je Dubai osnovan kao ribarsko selo u ranom 18. vijeku[25] i da je do 1822. godine bio grad sa oko 700-800 pripadnika plemena Bani Yas i podvrgnut vladavini šeika Tahnuna bin Shakhbuta iz Abu Dhabija.[26] Godine 1822, britanski pomorski geodeta je zabilježio da je Dubai u to vrijeme bio naseljen sa hiljadu ljudi koji su živjeli u gradu ovalnog oblika okruženom zidom od blata, razasutim kozama i kamilama. Glavna pješačka staza koja je izlazila iz sela vodila je do potoka obraslog trskom, dok je drugi zavlačio u pustinju koja se spajala u karavanske puteve.[27]: 17 

Godine 1833, nakon plemenske svađe, pripadnici plemena Al Bu Falasah su se otcijepili od Abu Dabija i nastanili se u Dubaiju. Egzodus iz Abu Dhabija predvodili su Obeid bin Saeed i Maktoum bin Butti, koji su postali zajednički vođe Dubaija sve dok Ubaid nije umro 1836. godine, ostavljajući Maktuma da uspostavi dinastiju Maktoum.[28]

Dubai je potpisao Generalni pomorski sporazum iz 1820. sa britanskom vladom zajedno s drugim Trucial državama, nakon britanske kampanje 1819. protiv Ras Al Khaimaha. To je dovelo do trajnog pomorskog primirja 1853. godine. Dubai je također, kao i njegovi susjedi na Trucial Coast -u – sklopio ugovor o ekskluzivnosti u kojem je Ujedinjeno Kraljevstvo preuzelo odgovornost za sigurnost emirata 1892. godine.

Dubai prije nafte

[uredi | uredi izvor]

Geografska blizina Dubaija Iranu učinila ga je važnom trgovinskom lokacijom. Grad Dubai je bio važna luka za inostrane trgovce, uglavnom one iz Irana, od kojih su se mnogi na kraju nastanili u gradu. Početkom 20. vijeka bio je važna luka.[29] U to vrijeme Dubai se sastojao od grada Dubaija i obližnjeg sela Jumeirah, zbirke od oko 45 koliba areesh (palmin list).[30] Do 1920-ih mnogi Iranci su se trajno nastanili u Dubaiju, krećući se preko Perzijskog zaljeva. Do tada su sadržaji u gradu porasli i osnovana je moderna četvrt Al Bastakiya.[31] : 21–23 

Dubai je bio poznat po izvozu bisera sve do 1930-ih; trgovina biserima je nepopravljivo oštećena Velikom depresijom 1929. i inovacijom kultiviranih bisera. S kolapsom industrije bisera, Dubai je pao u duboku depresiju i mnogi stanovnici su živjeli u siromaštvu ili su migrirali u druge dijelove Perzijskog zaljeva.[32]

Izgradnja prvog aerodroma u Dubaiju započeta je na sjevernom kraju grada 1959. godine, a zgrada terminala otvorena je za posao u septembru 1960. godine. Aerodrom je u početku opsluživao Gulf Aviation (leteći Dakotama, Heronsima i Viskontima), ali je Iran Air počeo da leti za Širaz[33]

Naftna era

[uredi | uredi izvor]
Pogled na Business Bay

Nakon godina istraživanja nakon velikih nalaza u susjednom Abu Dabiju, nafta je konačno otkrivena u teritorijalnim vodama kod Dubaija 1966. godine, iako u daleko manjim količinama. Prvo polje je nazvano "Fateh" ili "sreća". To je dovelo do ubrzanja planova razvoja infrastrukture šeika Rašida i građevinskog buma koji je donio ogroman priliv stranih radnika, uglavnom Azijaca i sa Bliskog istoka. Između 1968. i 1975. godine stanovništvo grada poraslo je za preko 300%.[34]

Moderni Dubai

[uredi | uredi izvor]
Dubai Palm Jumeirah i Marina 2011

Tokom 1970-ih, Dubai je nastavio rasti od prihoda ostvarenih od nafte i trgovine, čak i kada je grad vidio priliv imigranata koji su bježali od libansog građanskog rata.[35] Granični sporovi između emirata nastavljeni su i nakon formiranja UAE; tek 1979. godine postignut je formalni kompromis koji je okončao nesuglasice.[36] Luka Džebel Ali, dubokovodna luka koja je omogućavala pristajanje većih brodova, osnovana je 1979. Luka u početku nije bila uspješna, pa je Sheikh Mohammed uspostavio JAFZA (Jebel Ali Free Zone) oko luke 1985. godine kako bi stranim kompanijama omogućio neograničen uvoz radne snage i izvoz kapitala.[37] Aerodrom Dubai i avioindustrija su također nastavili rasti.

Ovaj video zapis pokazuje stopu rasta Dubaija na jedan kadar godišnje od 2000. do 2011. godine. Na satelitskim snimcima u lažnoj boji koji čine video, gola pustinja je smeđa, zemljište prekriveno biljkama je crveno, voda je crna, a urbana područja srebrna.

Klima

[uredi | uredi izvor]

Dubai ima vruću pustinjsku klimu (Köppen BWh). Ljeta u Dubaiju su izuzetno vruća, produžena, vjetrovita i vlažna, sa prosječnom temperaturom oko 40 °C (104 °F) i najniža temperatura tokom noći oko 30 °C (86 °F) u najtoplijem mjesecu, augustu. Većina dana je sunčana tokom cijele godine. Zime su relativno hladne, iako blage do tople, sa prosječnom najvišom temperaturom od 24 °C (75 °F) i najniža temperatura tokom noći od 14 °C (57 °F) u januaru, najhladnijem mjesecu. Padavine su, međutim, u porastu u posljednjih nekoliko decenija, a akumulirana kiša dostiže 110,7 mm godišnje.[38] Ljeta u Dubaiju su također poznata po veoma visokom nivou vlažnosti, što se mnogima može učiniti veoma neprijatnim sa izuzetno visokim tačkama rose tokom leta. Vrijednosti indeksa topline mogu doseći i preko 60 °C (140 °F) na vrhuncu ljeta.[39] Najviša zabilježena temperatura u Dubaiju je 49 stepeni.

Mohammed bin Rashid Al Maktoum, premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladar Dubaija

Dubaijem vlada porodica Al Maktoum od 1833. godine; emirat je ustavna monarhija. Građani Dubaija učestvuju u izbornom kolegijumu kako bi glasali za predstavnike u Federalnom nacionalnom vijeću UAE. Vladar, Njegovo Visočanstvo Sheikh Mohammed bin Rashid Al Maktoum, također je potpredsjednik i premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata i član Vrhovnog vijeća Unije (SCU). Dubai imenuje 8 članova u dva mandata u Federalno nacionalno vijeće (FNC) UAE, vrhovno savezno zakonodavno tijelo.[40]

Sprovođenje zakona

[uredi | uredi izvor]

Policijske snage Dubaija, osnovane 1956. godine na lokalitetu Naif, imaju jurisdikciju za provođenje zakona nad emiratom. Snage su pod direktnom komandom Mohammeda bin Rashid al Maktouma.[41]

Policija Dubaija upravlja flotom egzotičnih automobila.

Kriminal

[uredi | uredi izvor]

Dubai ima jednu od najnižih stopa nasilnog kriminala u svijetu,[42] a 2019. godine je rangiran kao sedmi najsigurniji grad na svijetu.[43][44][45] Regulatorna agencija za industriju sigurnosti klasificirala je zločine u šest kategorija.[46] Ova krivična djela uključuju krađu, prinudnu pljačku, provalu u kuću, prijevaru, seksualni napad i zlostavljanje, te krivičnopravnu naknadu štete.[46]

Ekonomija

[uredi | uredi izvor]

Jedna od najbrže rastućih ekonomija u svijetu,[47] Bruto domaći proizvod Dubaija je projektovan na preko 177 milijardi američkih dolara u 2021., sa stopom rasta od 6,1% u 2014.[48] Iako je niz ključnih elemenata trgovačke infrastrukture Dubaija izgrađen na pozadini naftne industrije,[49] prihodi od nafte i prirodnog plina čine manje od 5% prihoda emirata. Procjenjuje se da Dubai proizvodi 50,000 to 70,000 barrels (7,900 to 11,100 m3) nafte dnevno [50] i značajne količine gasa iz priobalnih polja. Udio Emirata u ukupnim prihodima od gasa UAE je oko 2%. Rezerve nafte u Dubaiju značajno su se smanjile i očekuje se da će biti iscrpljene za 20 godina.[51] Nekretnine i građevinarstvo (22,6%),[52] trgovina (16%), preduzetništvo (15%) i finansijske usluge (11%) najviše doprinose ekonomiji Dubaija.[53]

Luka Džebel Ali
Downtown Dubai
Dubai Creek, koji odvaja Deiru od Bur Dubaija, igrao je vitalnu ulogu u ekonomskom razvoju grada.

Turizam i maloprodaja

[uredi | uredi izvor]
Plaža Dubai Marina u rezidenciji Jumeirah Beach (JBR)

Turizam je važan dio strategije vlade Dubaija da održi priliv stranog novca u emirat. Privlačnost Dubaija za turiste uglavnom se zasniva na kupovini,[54][55] ali i na posjedovanju drugih drevnih i modernih atrakcija.[56] Od 2018. godine, Dubai je četvrti najposjećeniji grad na svijetu prema broju međunarodnih posjetilaca i najbrže rastući, sa rastom od 10,7%.[57] Grad je ugostio 14,9 miliona posjetilaca u noćenju 2016. godine, a očekuje se da će dostići 20 miliona turista do 2020.[58]

Dubai Mall Aquarium

Velika turistička atrakcija u Dubaiju je Burj Khalifa, trenutno najviša zgrada na Zemlji . Iako, Jeddah Tower u Džedi, Saudijska Arabija ima za cilj da bude viši.

Expo 2020

[uredi | uredi izvor]
Znak Expo 2020 Dubai UAE na međunarodnom aerodromu u Dubaiju

Dana 2. novembra 2011., četiri grada su već predale svoje ponude za Expo 2020 [59], a Dubai se prijavio u posljednjem trenutku. Delegacija Bureau International des Expositions, koja je posjetila Dubai u februaru 2013. kako bi ispitala spremnost Emirata za najveću izložbu, bila je impresionirana infrastrukturom i nivoom nacionalne podrške. U maju 2013. godine objavljen je Master plan Dubai Expo 2020.[60] Dubai je tada dobio pravo da bude domaćin Expo 2020 27. novembra 2013.[61]

Kultura

[uredi | uredi izvor]
Tradicionalni bliskoistočni začini u Dubai Spice Souk u Deiri, Stari Dubai

Kultura UAE uglavnom se vrti oko tradicionalne arapske kulture. Uticaj arapske i islamske kulture na njenu arhitekturu, muziku, odjeću, kuhinju i stil života također je veoma izražen. Pet puta svakog dana muslimani se pozivaju na molitvu sa minareta džamija koje su raštrkane po cijeloj zemlji. Od 2006. do 2022., vikend je bio petak i subota, kao kompromis između svetosti petka za muslimane i zapadnog vikenda subote i nedjelje.[62] Prije 2006., vikend je bio četvrtak-petak. Dubai je 1. januara 2022. prešao na radnu sedmicu od četiri i po dana, a vikend se sastoji od petka popodne, subote i nedjelje.[63]

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Školski sistem u Dubaiju prati sistem Ujedinjenih Arapskih Emirata. Do 2009, postoji 79 javnih škola koje vodi Ministarstvo obrazovanja koje služe Emiracima i strancima iz Arapa, kao i 207 privatnih škola.[64] Medij nastave u javnim školama je arapski sa naglaskom na engleski kao drugi jezik, dok većina privatnih škola koristi engleski kao medij nastave. Trenutno samo Švicarska međunarodna naučna škola u Dubaiju tvrdi da nudi paralelne tokove na različitim jezicima – dvojezično engleski/francuski ili engleski/njemački.[65] Većina privatnih škola opslužuje jednu ili više iseljeničkih zajednica.[66]

Zdravstvo

[uredi | uredi izvor]

Zdravstvena zaštita u Dubaiju može se podijeliti u dva različita sektora: javni i privatni. Svaki Emirat je u mogućnosti da diktira standarde zdravstvene zaštite u skladu sa svojim internim zakonima, iako standardi i propisi rijetko imaju ekstremne razlike. Javne bolnice u Dubaiju prvi put su izgrađene kasnih 1950-ih i nastavile su rasti uz inicijative javnog zdravstva. Sada postoji 28 bolnica u Dubaiju, 6 javnih i 22 privatne, sa još 3 velike bolnice koje bi trebalo da budu izgrađene do 2025.[67]

Do kraja 2012. godine bilo je ukupno 1.348 ambulanti, od kojih 97% posluje privatno.[68] Dubai je 2015. godine postepeno uveo obavezno zdravstveno osiguranje za sve stanovnike, što je dovelo do povećane potražnje za medicinskim uslugama.[69]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "United Arab Emirates: metropolitan areas". World-gazetteer.com. Arhivirano s originala, 1. 10. 2007. Pristupljeno 31. 7. 2009.
  2. ^ The Government and Politics of the Middle East and North Africa.
  3. ^ "Federal Supreme Council". uaecabinet.ae. Arhivirano s originala, 9. 7. 2017. Pristupljeno 25. 8. 2017.
  4. ^ "Dubai Remains One Of The World's Most Visited Cities: Mastercard Global Destination Cities Index 2019 | Middle East/Africa Hub". web.archive.org. 30. 1. 2021. Arhivirano s originala, 30. 1. 2021. Pristupljeno 17. 6. 2023.
  5. ^ McCarthy, Niall. "The Cities With The Most Five Star Hotels [Infographic]". Forbes (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 26. 2. 2021. Pristupljeno 1. 4. 2021.
  6. ^ "28 of Dubai's most famous buildings: from Burj Khalifa to Museum of the Future". thenationalnews.com. 24. 6. 2021. Arhivirano s originala, 27. 6. 2021. Pristupljeno 27. 6. 2021.
  7. ^ "Where is Dubai and Dubai city?". Thatsdubai.com. 14. 6. 2007. Arhivirano s originala, 15. 2. 2013. Pristupljeno 12. 3. 2013.
  8. ^ Sampler & Eigner (2008). Sand to Silicon. UAE: Motivate. str. 11. ISBN 978-1-86063-254-9.
  9. ^ Oil share dips in Dubai GDP Arhivirano 26. 9. 2013. na Wayback Machine AMEInfo (9 June 2007) Retrieved on 15 October 2007.
  10. ^ Dubai economy set to treble by 2015 Arhivirano 3. 11. 2014. na Wayback Machine ArabianBusiness.com (3 February 2007) Retrieved on 15 October 2007.
  11. ^ Cornock, Oliver. "Dubai must tap booming halal travel industry – Khaleej Times". khaleejtimes.com. Arhivirano s originala, 20. 12. 2016. Pristupljeno 16. 12. 2016.
  12. ^ "Dubai diversifies out of oil | Finance and Economy". web.archive.org. 19. 12. 2008. Arhivirano s originala 19. 12. 2008. Pristupljeno 17. 6. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  13. ^ Winkler, Matthew A. (14. 1. 2018). "Dubai's the Very Model of a Modern Mideast Economy". Bloomberg. Arhivirano s originala, 17. 3. 2018.
  14. ^ "Dubai (city) | Geography, Creek, & History | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 1. 2022.
  15. ^ Alyazya (juli 2011). مسميات مناطق دبي قديماً [Old names areas of Dubai]. Al Jundi (jezik: arapski). 444: 76.
  16. ^ "Old Dubai". Arhivirano s originala, 3. 2. 2014. Pristupljeno 24. 1. 2014.
  17. ^ "How Did Dubai, Abu Dhabi and other Cities Get Their Names? Experts Reveal All". UAE Interact. 30. 3. 2007. Arhivirano s originala, 7. 4. 2014. Pristupljeno 24. 1. 2014.
  18. ^ Weeks, Lloyd; Cable, Charlotte; Franke, Kristina; Newton, Claire; Karacic, Steven; Roberts, James; Stepanov, Ivan; David-Cuny, Hélène; Price, David (26. 4. 2017). "Recent archaeological research at Saruq al-Hadid, Dubai, UAE". Arabian Archaeology and Epigraphy (jezik: engleski). 28 (1): 39. doi:10.1111/aae.12082. ISSN 0905-7196.
  19. ^ "Brushing off sands of time at the archaeological site of Saruq al-Hadid". The National (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 29. 7. 2018. Pristupljeno 6. 9. 2018.
  20. ^ "SHARP – the Saruq al-Hadid Archaeological Research Project". Research Plus (jezik: engleski). 3. 9. 2017. Arhivirano s originala, 29. 7. 2018. Pristupljeno 29. 7. 2018.
  21. ^ "HISTORY AND TRADITIONS" (PDF). Arhivirano s originala 26. 3. 2009. Pristupljeno 17. 6. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  22. ^ a b Ibrahim Al Abed, Peter Hellyer (2001). United Arab Emirates: A perspective. Trident Press. ISBN 978-1-900724-47-0. Arhivirano s originala, 10. 7. 2020. Pristupljeno 31. 7. 2009.
  23. ^ King, Geoffrey R. "The Coming of Islam and the Islamic Period in the UAE" (PDF). Arhivirano s originala 16. 1. 2013. Pristupljeno 17. 6. 2023. line feed character u |title= na mjestu 20 (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  24. ^ "The Coming of Islam and the Islamic Period in the UAE. King, Geoffrey R." (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 16. 1. 2013. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  25. ^ Heard-Bey, Frauke (1982). From Trucial States to United Arab Emirates: A Society in Transition (jezik: engleski). Longman. ISBN 978-0-582-78032-3.
  26. ^ Schofield, R (1990). Islands and Maritime Boundaries of the Gulf 1798–1960. UK: Archive Editions. str. 545. ISBN 978-1-85207-275-9.
  27. ^ Krane, Jim (2010). Dubai : the story of the world's fastest city. Internet Archive. London : Atlantic. ISBN 978-1-84887-009-3.
  28. ^ Heard-Bey, Frauke (1990). From Trucial States to United Arab Emirates. UK: Longman. str. 238. ISBN 978-0-582-27728-1.
  29. ^ "Dubayy".
  30. ^ Lorimer, John (1915). Gazetteer of the Persian Gulf Vol II. British Government, Bombay. str. 454.
  31. ^ Krane, Jim (2010). Dubai: The Story of the World's Fastest City (jezik: engleski). London, England: Atlantic. ISBN 978-1-84887-009-3.
  32. ^ "History and Traditions of the UAE" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 26. 3. 2009. Pristupljeno 31. 7. 2009.
  33. ^ Donald., Hawley (1970). The Trucial States. London: Allen & Unwin. str. 245. ISBN 978-0-04-953005-8. OCLC 152680.
  34. ^ "Historic population statistics" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 26. 3. 2009. Pristupljeno 31. 7. 2009.
  35. ^ "Beirut Showing Signs of Recovery From Wounds of War".
  36. ^ Dubai.
  37. ^ "Free Zones in the UAE". uaefreezones.com. Arhivirano s originala, 25. 2. 2010. Pristupljeno 23. 4. 2010.
  38. ^ "Climate in Dubai across the year. Dubai Meteorological office". Dubaiairport.com. Arhivirano s originala, 18. 12. 2010. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  39. ^ Al Serkal, Mariam M. (14. 7. 2016). "64 degrees in Dubai – should you worry?". Gulf News (jezik: engleski). Dubai. Arhivirano s originala, 17. 7. 2019. Pristupljeno 17. 7. 2019.
  40. ^ US Library of Congress – Legislative Branches
  41. ^ "Dubai Police". uae-embassy.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 7. 3. 2021. Pristupljeno 5. 3. 2021.
  42. ^ Agarib, Amira. "Dubai among world's safest cities as serious crimes decline". www.khaleejtimes.com. Arhivirano s originala, 6. 6. 2018. Pristupljeno 30. 7. 2018.
  43. ^ "Arab countries score low on crime, highest on safety in world survey". Arab News (jezik: engleski). 9. 8. 2017. Arhivirano s originala, 16. 4. 2019. Pristupljeno 30. 7. 2018.
  44. ^ "Crime Index Rate". Numbeo. Arhivirano s originala, 5. 8. 2018. Pristupljeno 5. 8. 2018.
  45. ^ "Crime Index Rate". Numbeo. Arhivirano s originala, 5. 8. 2018. Pristupljeno 5. 8. 2018.
  46. ^ a b Reporter, Mariam M. Al Serkal, Senior Web (6. 2. 2018). "Revealed: Top crimes committed in Dubai". GulfNews. Arhivirano s originala, 30. 7. 2018. Pristupljeno 30. 7. 2018.
  47. ^ Everington, John (22. 1. 2015). "Dubai enters top five ranked fastest growing economies". The National. Arhivirano s originala, 11. 3. 2015. Pristupljeno 24. 3. 2015.
  48. ^ "Dubai's gross domestic product is expected to reach $107.1 billion, posting a growth rate of 6.1% in 2014 and exceeding Dubai government's estimates of 5%, according to Citibank". Zawya Thomson Reuters. 14. 6. 2014. Arhivirano s originala, 31. 3. 2015. Pristupljeno 24. 3. 2015.
  49. ^ "Dubai – Overview". USA Today. Arhivirano s originala, 8. 8. 2007. Pristupljeno 22. 7. 2007.
  50. ^ "Dubai's oil discovery and Dubai's debt". Moneycontrol.com. 5. 2. 2010. Arhivirano s originala, 30. 5. 2013. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  51. ^ "UAE Oil and Gas". Uae.gov.ae. 19. 6. 1999. Arhivirano s originala, 5. 7. 2008. Pristupljeno 31. 7. 2009.
  52. ^ "Dubai diversifies out of oil". AMEInfo. 7. 9. 2005. Arhivirano s originala, 19. 12. 2008. Pristupljeno 12. 8. 2008.
  53. ^ Prospects of Dubai Economic Sectors Arhivirano 16. 2. 2008. na Wayback Machine.
  54. ^ "Bargain-hunting Fashionistas Descend onto Dubai". 17. 3. 2012. Arhivirano s originala, 18. 4. 2012. Pristupljeno 17. 3. 2012.
  55. ^ "Shopping in Dubai". Shopping Galore in Dubai. 17. 10. 2013. Arhivirano s originala, 17. 10. 2013. Pristupljeno 17. 10. 2013.
  56. ^ "104 Attractions in Dubai". 25. 9. 2017. Arhivirano s originala, 6. 7. 2018. Pristupljeno 27. 5. 2018.
  57. ^ Murray, Tom. "The 20 most visited cities around the world in 2018". Business Insider. Arhivirano s originala, 19. 1. 2019. Pristupljeno 17. 1. 2019.
  58. ^ "14.9 million overnight visitors for Dubai in 2016". Gulf News. 7. 2. 2017. Arhivirano s originala, 29. 5. 2017. Pristupljeno 29. 5. 2017.
  59. ^ "Dubai Remains One Of The World's Most Visited Cities: Mastercard Global Destination Cities Index 2019". MasterCard Social Newsroom (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 30. 1. 2021. Pristupljeno 1. 4. 2021.
  60. ^ "Dubai Expo 2020 Master Plan". dubaichronicle.com. 22. 5. 2013. Arhivirano s originala, 22. 6. 2013. Pristupljeno 23. 6. 2013.
  61. ^ Kerr, Simeon (27. 11. 2013). "Jubilant Dubai wins bid to host 2020 World Expo". Financial Times. Arhivirano s originala, 19. 2. 2014. Pristupljeno 7. 3. 2014.
  62. ^ Jonathan Sheikh-Miller. "UAE Weekend Switchover". AMEinfo. Arhivirano s originala, 12. 2. 2011. Pristupljeno 22. 3. 2010.
  63. ^ Government of Dubai Media Office. "The changes to the working week system".
  64. ^ "Dubai Private School Directory". WhichSchoolAdvisor.com. WhichSchoolAdvisor.com. Arhivirano s originala, 10. 3. 2021. Pristupljeno 31. 7. 2020.
  65. ^ "Review, Swiss International Scientific School". WhichSchoolAdvisor.com. WhichSchoolAdvisor.com. Arhivirano s originala, 25. 9. 2020. Pristupljeno 31. 7. 2020.
  66. ^ Mansell, Warwick (30. 4. 2010). "Expat guide to the UAE: schools". The Daily Telegraph. London. Arhivirano s originala, 25. 9. 2015.
  67. ^ "UAE Expo 2020 bid in good health: Dubai gets new hospitals". 19. 8. 2013. Arhivirano s originala, 23. 6. 2015.
  68. ^ "Dubai Healthcare Overview". Colliers. Arhivirano s originala, 23. 6. 2015. Pristupljeno 22. 6. 2015.
  69. ^ "Dubai's mandatory health insurance law comes into force". The National. 15. 2. 2014. Arhivirano s originala, 23. 6. 2015.
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Dubai
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Dubai&oldid=3542132"