Split

Split
Grad
Grad Split
Split, pogled na rivu
Zastava Grb
Nadimak/-ci: Velo misto
Split Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 43°30′00″N 16°26′00″E / 43.50000°N 16.43333°E / 43.50000; 16.43333
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Osnovan	6. vijek p. n. e.
Vlada
• Gradonačelnik	Ivica Puljak (Centar)
Površina
• Općina	79,33 km2
Najveća nadmorska visina	8 m
Stanovništvo (2021.)
• Općina	160.577
• Općina (gustoća)	2.024,16 /km2
• Naselje	149.830
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	21000
Pozivni broj	(+385) 21
Veb-sajt	Grad Split

Split je grad u Hrvatskoj i sjedište Splitsko-dalmatinske županije.

Split je po broju stanovnika drugi grad u Hrvatskoj i najznačajniji je kulturni i privredni centar Dalmacije, najveći grad na istočnoj obali Jadranskog mora. Poznat je po čuvenoj Dioklecijanovoj palači i Festivalu zabavne muzike "Split".

Grad je kroz historiju više puta mijenjao ime, tako ga nalazimo kao Aspalathos/Spalatos (gr.), Spalatum, Spalato (ital.), Spljet, Split. Porijeklo njegovog imena se izvodi od biljke brnistre (ili žuke) koja tamo raste u izobilju. Grčki naziv za nju je aspalathos.

Po drugoj teoriji, ime je nastalo od latinske riječi, kao uvećanica za palaču - tj. "palačetina".

Po trećoj iz "spalato" = palačica, mala palača (ital.).

Split je smješten na jadranskoj obali u srednjoj Dalmaciji na Splitskom poluostrvu. Od uzvisina, okružuju ga u pozadini sa sjevera planina Mosor, sa sjeverozapada brdo Kozjak, sa istoka brdo Perun, a najstarije gradsko jezgro se nalazi pod brdom Marjan, koje se nalazi zapadno od starog gradskog jezgra. Splitsko poluostrvo okružuju ostrva Brač, Hvar, Šolta i Čiovo. Trajekti iz luke Split često su jedina veza ostrva srednje Dalmacije s kopnom.

Na popisu stanovništva 2021. godine, grad Split je imao 160.577 stanovnika, od čega u samom Splitu 149.830.

Napomena: Nastao iz stare općine Split. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka za grad Solin i dio podataka za općinu Podstrana, a od 1948. do 1971. dio podataka za grad Kaštela.

Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja iz kojih su formirana samostalna naselja: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Podstrana (općina Podstrana), Slatine, Srinjine, Stobreč, Strožanac (bivše naselje) i Žrnovnica, Kaštel Gomilica (grad Kaštela), Kaštel Kambelovac (grad Kaštela) i Kaštel Sućurac (grad Kaštela), Kučine (grad Solin), Mravince (grad Solin), Solin (grad Solin) i Vranjic (grad Solin). Ta su se naselja do 1971. iskazivala kao dio naselja Split. U 1991. smanjeno za dio područja koji je pripojen naselju Kamen, za koji i sadrži podatke do 1981., i za dio područja koji je pripojen naselju Stobreč. U 1857., 1869. i 1890. sadrži podatke za naselje Donje Sitno, dio podataka za naselje Stobreč do 1981., kao i dio podataka u 1953. i 1961. za naselje Gornje Sitno. U 1857., 1869., 1921., 1931., 1953. i 1961. dio podataka sadržan je u naselju Srinjine, od 1857. do 1931. u naselju Žrnovnica, a u 1857., 1869., 1890., 1921. i 1931. u naselju Gornje Sitno. U 1880. i 1910. dio podataka sadržan je u naselju Tugare (grad Omiš). Do 1971. naselje Blaca (grad Solin), iskazivano je kao dio naselja Split.

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Split je imalo 189.388 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Osim administrativne podjele na 8 gradskih naselja, zbog veličine samog centralnog gradskog naselja Splita te lakšeg upravljanja prostorom, grad Split obuhvata i manje urbane cjeline - četvrti, odn. kotareve. To su:^[2]

Dioklecijanova palača. Ona nije spomenik već je grad. U njoj se antika dodiruje i prožima sa srednjim vijekom, tu je gotika, renesansa, suvremeno graditeljstvo. Podrumi koji su dio Dioklecijanove palače - u njima ćete vidjeti očuvane drvene grede iz Dioklecijanovog vremena i mlin za masline koji je neki dosjetljiv čovjek tu postavio u srednjem vijeku.

Splitska katedrala. To je mala, vrlo ugodna crkva u kojoj je svaki vijek ostavio neki trag. Zvonik Svetoga Duje. Popnite se i vidjet ćete Split iz sasvim neobične perspektive.

Spomenik Grgura Ninskog.

Nemojte propustiti Đardin, gradski park koji mnogi građani Splita nakon nedavnog preuređenja smatraju ružnim.

Pjaca i Prokurativa, Galerija Meštrović i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Napravite fotografije ispred Hrvatskog narodnog pozorišta i gradske vijećnice. Otiđite na predstavu festivala Splitsko ljeto.

• Dioklecijan, rimski car
• Zlatan Stipišić Gibonni, kantautor
• Jakov Gotovac, kompozitor
• Josip Hatze, kompozitor
• Ivo Tijardović, kompozitor
• Emanuel Vidović, slikar
• Miljenko Smoje, novinar
• Boris Dvornik, glumac
• Zdravka Krstulović, glumica
• Zdenko Runjić, kompozitor zabavne muzike
• Oliver Dragojević, pjevač zabavne muzike
• Tedi Spalato, kantautor
• Zorica Kondža, pjevačica zabavne muzike
• Meri Cetinić, kantautorica
• Hari Rončević, kantautor
• Goran Karan, pjevač zabavne muzike
• Maja Blagdan, pjevačica zabavne muzike
• Tonči Huljić, kompozitor zabavne muzike
• Doris Dragović, pjevačica zabavne muzike
• Danijela Martinović, pjevačica zabavne muzike
• Petar Grašo, pjevač zabavne muzike
• Severina Vučković, pjevačica zabavne muzike
• Goran Ivanišević, teniser
• Mario Ančić, teniser
• Toni Kukoč, košarkaš
• Dino Rađa, košarkaš
• Marko Marulić, književnik, "otac hrvatske književnosti"

• Los Angeles Sjedinjene Američke Države

• 
  Trg Prokurative
• 
  Narodni trg (Pjaca)
• 
  Promenada
• 
  spomenik Grguru Ninskom, djelo Ivana Meštrovića
• 
  rimokatolička katedrala "Sv. Duje"
• 
  Splitska riva
• 
  Hrvatsko narodno kazalište u Splitu
• 
  4. i 5. Opća gimnazija (stara Realka)
• 
  Crkvica svetog Nikole
• 
  Kupalište Ježinac
• 
  Pogled iz Varoša
• 
  Pogled s marjanske vidilice
• 
  Sustipan
• 
  Šetnica prema Ježincu
• 
  Topovi na tvrđavi Gripe
• 
  Varoške skaline
• 
  Zlatna vrata

panorama Splita

• Dalmacija
• Dioklecijanova palača
• Marjan
• Splitsko-dalmatinska županija
• Spisak gradova u Hrvatskoj

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991.
• Jakov Gelo, Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998; ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Commons ima datoteke na temu: Split

Nedovršeni članak Split koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.