Katedrala u Naumburgu: razlika između inačica
− 2 kategorije; ± 2 kategorije uz pomoć dodatka HotCat |
m ZD+X i ZD |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
|ugroženost = ne |
|ugroženost = ne |
||
|dossier = 1470 |
|dossier = 1470 |
||
|država = {{ |
|država = {{+X|NJE}} |
||
|karta = Njemačka |
|karta = Njemačka |
||
|karta-oznaka = Katedrala u Naumburgu |
|karta-oznaka = Katedrala u Naumburgu |
||
Posljednja izmjena od 18. veljače 2024. u 23:57
| Katedrala u Naumburgu | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Njemačka |
| Godina uvrštenja | 2018. (42. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:1470 |
| Koordinate | 51°09′17″N 11°48′14″E / 51.15472°N 11.80389°E |
  Katedrala u Naumburgu Lokacija Naumburga u Njemačkoj | |
Katedrala sv. Petra i Pavla u Naumburgu (njemački: Naumburger Dom St. Peter und St. Paul), Naumburg (Njemačka), je značajna srednjovjekovna protestantska crkva, bivša katolička katedrala Nauburško-Zeitske biskupije (1029. – 1615.). Upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2018. godine kao „izvanredno svjedočanstvo srednjovjekovne umjetnosti i arhitekture. Njezina romanička konstrukcija, uokvirena s dva gotička kora, predstavlja stilski prijelaz iz kasne romanike u ranu gotiku. Zapadni kor iz prve polovice 13. stoljeća odražava promjene u vjerskoj praksi i pojavu znanosti i prirode u umjetničkim figurama. Kor i skulpture osnivača katedrale u prirodnoj veličini su remek-djela radionice Naumburškog majstora”.[1]
Gradnja katedrale je započela u romaničkom stilu 1028. god., a posvećena je 1044. godine. No, najopsežnije je građena između 1210. i 1020. godine za biskupa Engelharda (1207. – 1242.) u gotičkom stilu. Dovršena je 1260. god., a zapadni tornjevi su podignuti netom nakon toga, da bi oko 1330. bio izgrađen veliki poligonalni istočni kor, čime je uništena romanička apsida. Dodatni podovi su dodani u zapadne tornjeve u 14. i 15. st., a posvećene Dreikönigskapelle se odigralo 1416. God. 1532. u požaru su izgorjeli krovovi katedrale, nakon čega su podignuti istočni tornjevi. Tijekom reformacije, katedrala je postala sjedište prve njemačke protestantske biskupije 1542. godine i njome je upravljali izborni prinčevi Saske. Tijekom polovice 18. stoljeća uređena je u baroknom stilu, ali je 1874./75. obnovljena u duhu historicističke obnove neo-romanike i neo-gotike. Danas je katedrala protestantska župna crkva i od 1999. godine je dijelom turističke „romaničke ceste”, zajedno s krajolicima rijeka Saale i Unstrut.
Katedrala je trobrodna bazilika s dva kora i parnim tornjevima i na zapadnom i istočnom kraju, koji uokviruju korove. Kako crkva ima korove na oba kraja, u nju se ulazi s bočnih strana. Glavni ulaz je na južnoj strani, iz klaustra ili ulaznog dvora. Korovi su odijeljeni od glavnog broda s dva letnera[2]
U zapadnom koru katedrale nalaze se gotička figure dvanaest figura (osam muškaraca i četiri žene) u prirodnoj veličini koje predstavljaju plemstvo, osnivače katedrale, tzv. Stifterfiguren („donorske figure”). Izradio ih je tzv. „Naumburški majstor” (Naumburger Meister) i one su vjerojatno najpoznatija umjetnička djela u katedrali.[3] Figure su isklesane sredinom 13. st. od grillenburškog pješčenjaka; deset ih je spojeno sa zidom, a dvije su samostojeće. Izvorno su bile oslikane i danas su vidljivi samo tragovi boje od obnove u 16. i 19. stoljeću.[3] Za ranogotičke skulpture, ove su figure jako realistične i pokazuju brojne indivisualne detalje. Karakterne odlike i njihovo držanje svjetovnih likova na tako istaknutom vjerskom mjestu je bilo neviđeno u 13. stoljeću u Europi.[3] Isti umjetnik je zaslužan i za Westlettner („zapadni letner”) koji nosi figure iz Kristova Križnog puta.[4]
Elisabethkapelle, kapela posvećena sv. Elizabeti sadrži najstarije kamene skulpture ove svetice. Vjerojatno su nastale netom nakon njezine kanonizacije 1235. godine, samo četiri godine nakon smrti svetice. U glavi skulpture su se čuvale relikvije svetice.[5]
Katedralne prozore u ovoj kapeli oslikao je suvremeni njemački umjetnik Neo Rauch, a kriptu i krstionicu oslikao je Thomas Kuzio.
-
Zapadni letner s figurama -
Portret donorke Reglindis -
Portret donorke Ute -
Raspelo u kripti -
Dva majmuna koji igraju šah na kapitelu sjeverne strane istočnog kora
- ↑ Four sites added to UNESCO’s World Heritage List (engl.) Pristupljeno 10. srpnja 2018.
- ↑ Ernst Schubert, Der Dom zu Naumburg, Deutscher Kunstverlag München, 2010. ISBN 978-3-422-02276-8
- ↑ a b c "Bekannteste Skulturen der deutschen Frühgotik. Vereinigte Domstifter zu Merseburg und Naumburg Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2018. (Wayback Machine)" (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2018.
- ↑ "Naumburger Meister. Vereinigte Domstifter zu Merseburg und Naumburg Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2018. (Wayback Machine)" (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2018.
- ↑ "Vereinigte Domstifter zu Merseburg und Naumburg Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2018. (Wayback Machine)" (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2018.
- Gerhard Straehle, Der Naumburger Stifter-Zyklus und der Erschlagene im Westchor (Synodalchor) des Naumburger Doms, Verlag Langewiesche, Königstein, 2012. ISBN 978-3-7845-2960-8
- Fotografije najvažnijih djela u katedrali Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. rujna 2006. (Wayback Machine), Holycross.edu (engl.) (njem.)
