Wittenberg

Lutherov grad Wittenberg Lutherstadt Wittenberg
Koordinate: 51°51′N 12°39′E / 51.850°N 12.650°E / 51.850; 12.650
Država	Njemačka
Savezna država	Saska-Anhalt
Okrug	Wittenberg
Gradonačelnik	Eckhard Naumann (SPD)
Površina	160,20 km2
Nadmorska visina	67 m
Stanovništvo	50.408 (31. prosinca 2008.)
Gustoća stanovništva	210 stan./km2
Poštanski broj	06886
Pozivni broj	03491
Registarska oznaka	WB
Službena stranica wittenberg.de
Karta
Lutherov grad Wittenberg
Položaj grada na karti Njemačke

Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci Elbi.

Wittenberg je značajan zbog svoje veze s Martinom Lutherom i početkom reformacije i protestantizma.

Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo Flamanskih kolonizatora pod upravom dinastije Ascania. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova Saxe-Wittenberg, te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji Wettin. Koncem 15. st. postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ Fridrik III. Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko Elbe (1486. – 1490.), dvorska crkva Schlosskirche (1496. – 1506.) i obnavlja se palača.

Sveučilište u Wittenbergu je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i Martin Luther (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i Philipp Melanchthon (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je 31. listopada 1517. god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.

Tijekom sedmogodišnjeg rata 1760. god., Wittenberg, tada Pruski grad, bombardirali su Austrijanci. Francuzi pod Napoleonom ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom Tauentziena ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u Saskoj pokrajini. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.

Povijesni centar Wittenberga je pošteđen bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, ali su Saveznici bombardirali tvornicu zrakoplova, kuće i kolodvor na rubovima grada. Grad su sovjetske trupe okupirale 1945., a 1949. god. je ušao u sastav novostvorenog DDR-a. Nakon ujedinjenja Njemačke, postao je dijelom pokrajine Saske-Anhalta.

Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika Lucasa Cranacha. Na vrata župne crkve Svih svetih Schlosskirche ("dvorac-crkva"), podignuta 1496. – 1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme Sedmogodišnjeg rata. Obnovljena je od 1885. – 1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i Philippa Melanchthona, te Fredericka Wisea (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i Johna Konstanta (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore.

Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao Posljednja večera (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472. – 1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i Bugenhagena uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata Elster, gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.

• 
  Pogled na ulice Wittenberga s gradskom crkvom (Stadtkirche) u sredini.
• 
  Crkva Svih Svetih (Schlosskirche)
• 
  Augusteum i Lutherhaus
• 
  Melachtonhaus
• 
  Gradska vijećnica (Rathaus Wittenberg)

Wittenberg je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

• Bretten, Njemačka, od 1990.
• Békéscsaba, Mađarska, od 1999.
• Göttingen, Njemačka, od 1988.
• Haderslev, Danska, od 2004.
• Springfield, Ohio, SAD, od 1995.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Wittenberg

• Službena stranica (njem.) (engl.)
• Lutherova memorijalna zaklada Saske-Anhalta (njem.) (engl.)

Nedovršeni članak Wittenberg koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • u Svjetska baština u Njemačkoj Kulturna baština (48) Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) Prirodna baština (3) Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj 5) (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more 6) (2009.) Nematerijalna svjetska baština (3) Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.) 1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke