Staroslovenska ćirilica
Slova srpske azbuke | |||||
---|---|---|---|---|---|
А | Б | В | Г | Д | Ђ |
Е | Ж | З | И | Ј | К |
Л | Љ | М | Н | Њ | О |
П | Р | С | Т | Ћ | У |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
Ь | Э | Ю | Я | ||
Slova neslovenskih jezika | |||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
Ԝ | Ӏ | ||||
Istorijska slova | |||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
ꙮ | |||||
Sva slova ćirilice |
Staroslovenska ćirilica je prvo ćiriličko pismo koje se sastojalo iz od 44 do 46 znakova, a nastalo je u kasnom 9. vijeku na osnovama grčkog pisma za potrebe pravoslavnih Slovena u Evropi. Razvijeno je u Preslavskoj književnoj školi u Prvom bugarskom carstvu za zapisivanje staroslovenskog jezika. Savremeno ćiriličko pismo se prvenstveno koristi u slovenskim jezicima, ali i u azijskim jezicima koji su bili pod uticajem ruske kulture u 20. vijeku.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Najranije oblik rukopisa na ćirilici, poznat kao ustav, bio je zasnovan grčkom uncijalnom pismu, ojačan ligaturama i slovima glagoljice za suglasnike kojih nije bilo u grčkom jeziku.[1]
Glagoljicu je stvorio Ćirilo, vjerovatno uz pomoć brata Metodija, oko 863. godine.[1] Ćirilicu su najvjerovatnije stvorili Ćirilovi učenici devedesetih godina 9. vijeka Preslavskoj književnoj školi tokom vladavine kneza Borisa I kao pogodnije pismo za crkvene knjige, iako su zadržani bugarski simboli glagoljice.[2] Alternativna hipoteza kaže da se pismo javilo u pograničnim oblastima grčkog prozelitizma među Slovenima prije nego što je kodifikovano i prihvaćeno među slovenskim sistematizerima; najstariji ćirilički rukopis iz 9—10. vijeka je veoma sličan grčkom uncijalnom pismu,[1] i većina uncijalnih ćiriličkih slova je identično grčkim uncijalnim parnjacima.[3] Jedna od mogućnosti je da je sistematizacija ćirilice počela za vrijeme Preslavskog sabora 893 godine kada je staroslovenski jezik prihvaćeno od strane Bugarskog carstva.[3]
Pismo
[uredi | uredi izvor]Slova | Unikod | Nazivi
(ćirilica) |
Nazivi
(MFA) |
Transliteracija | MFA | Porijeklo | Brojevi |
---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
A a | aꙁъ | [azʊ] | a | [a] | Neposredno od grčkog slova Α | 1 |
![]() |
B b | bѹkꙑ | [boukɨ] | b | [b] | Jedan oblik grčkog slova Β (?), glagoljičkog ![]() |
|
![]() |
V v | vѣdѣ | [vædæ] | v | [v] | Neposredno od grčkog slova Β | 2 |
![]() |
G g | glagolь | [glagolɪ] | g | [g] | Neposredno od grčkog slova Γ | 3 |
![]() |
D d | dobro | [dobro] | d | [d] | Neposredno od grčkog slova Δ | 4 |
![]() |
Є є | ѥstь | [jɛstɪ] | (j)e | [(j)ɛ] | Neposredno od grčkog slova Ε | 5 |
![]() |
Ž ž | živѣtє | [ʑivætɛ] | ž, zh | [ʑ] | Glagoljičko ![]() |
|
![]() |
Ѕ ѕ | sѣlѡ | [d͡zælo] | dz | [d͡z] | Neposredno od grčkog slova Ϛ | 6 |
![]() |
Ꙁ ꙁ | ꙁєmlꙗ | [zemlʲa] | z | [z], [ʑ] | Neposredno od grčkog slova Ζ | 7 |
![]() |
I i | ižє | [iʓɛ] | i | [i] | Neposredno od grčkog slova Η | 8 |
![]() |
І і/ Ї ї | ižєi | [i], [iʓɛjі] | i, I | [i] | Neposredno od grčkog slova Ι | 10 |
![]() |
K k | kakѡ | [kako] | k | [k] | Neposredno od grčkog slova Κ | 20 |
![]() |
L l | lюdiѥ | [ʎudijɛ] | l | [l], [ʎ] | Neposredno od grčkog slova Λ | 30 |
![]() |
M m | mꙑslєtє | [mɨslɛtɛ] | m | [m] | Neposredno od grčkog slova Μ | 40 |
![]() |
N n | našь | [naʆɪ] | n | [n], [ɲ] | Neposredno od grčkog slova Ν | 50 |
![]() |
O o | onъ | [onʊ] | o | [o] | Neposredno od grčkog slova Ο | 70 |
![]() |
P p | pokoi | [pokojɪ] | p | [p] | Neposredno od grčkog slova Π | 80 |
![]() |
R r | rьci | [rɪt͡ɕi] | r | [r], [rʲ] | Neposredno od grčkog slova Ρ | 100 |
![]() |
S s | slovo | [slovo] | s | [s], [ɕ] | Neposredno od grčkog slova Σ | 200 |
![]() |
T t | tvrьdo | [tvr̥do] | t | [t] | Neposredno od grčkog slova Τ | 300 |
![]() |
Ѹ ѹ/Ꙋ | ѹkъ | [oukʊ] | u | [u] | Neposredno od kombinacije grčkih slova Ο i Υ | |
![]() |
F f | frьtъ | [fr̥tʊ] | f | [f] | Neposredno od grčkog slova Φ | 500 |
![]() |
H h | hѣrъ | [xærʊ] | x | [x] | Neposredno od grčkog slova Χ | 600 |
![]() |
Ѡ ѡ | ѡmєga | [otʊ] | ō, w | [oː] | Neposredno od grčkog slova Ω (pisalasь v forme W) | 800 |
![]() |
Щ щ | щa(šta) | [ʆtʲa] | št, sht | [ʆtʲ] | Ligatura Š-T, Glagoličeskaя ligatura Š-Č ![]() |
|
![]() |
C c | ci | [t͡ɕi] | c | [t͡ɕ] | Эfiopskaя ሃ (?), evreйskaя צ(?), koptskaя ϥ (?) | 900 |
![]() |
Č č | črьvь | [ʧr̥vɪ] | č, ch | [ʧ] | Glagoličeskaя ![]() |
90 |
![]() |
Š š | ša | [ʆa] | š, sh | [ʆ] | Эfiopskaя ሠ (?), evreйskaя ש (?), koptskaя ϣ (?) | |
![]() |
Ъ ъ | ѥrъ | [jɛrʊ] | ŭ, u: | [ʊ] | Peredelka iz grečeskoй Β (?), Glagoličeskaя ![]() |
|
![]() |
Ꙑ ꙑ | ѥrꙑ | [jɛrɨ] | y | [ɨ] | Ligatura Ъ-І | |
![]() |
Ь ь | ѥrь | [jɛrɪ] | ĭ, i: | [ɪ] | Peredelka iz grečeskoй Β (?) | |
![]() |
Ѣ ѣ | ꙗtь | [jatɪ] | ě | [æ] | Peredelka iz grečeskoй Β (?) | |
![]() |
Ю ю | їѿirovanъ ѹkъ | [ju] | ju | ju | Ligatura І-Ѹ | |
![]() |
Ꙗ ꙗ | їѿirovanъ aꙁъ | [ja] | ja | ja | Ligatura I-A | |
![]() |
Ѥ ѥ | їѿirovanъ ѥstь | [jɛ] | je | [jɛ] | Ligatura І-Є | |
![]() |
Ѧ ѧ | ѭsъ malъ | [jɔ̃sʊ malʊ] | ę, ẽ | [ɛ̃] | Odna iz form grečeskoй Α (?), Glagoličeskaя ![]() |
|
![]() |
Ѫ ѫ | ѭsъ vєlikъ | [jɔ̃sʊ wεlikʊ] | ǫ, õ | [ɔ̃] | Glagoljska ![]() |
|
Ѩ ѩ | їѿirovanъ ѭsъ malъ | [jotirowan jɔ̃sʊ malʊ] | ję, jẽ | [jɛ̃] | Ligatura I-Ѧ | ||
![]() |
Ѭ ѭ | їѿirovanъ ѭsъ vєlikъ | [jotirowan jɔ̃sʊ wεlikʊ] | jǫ, jõ | [jɔ̃] | Ligatura I-Ѫ | |
![]() |
Ѯ ѯ | ѯї | [ksi] | ks | [ks] | Neposredno od grčkog slova Ξ (pisavšeйsя v forme Z, nad kotoroй dopisali z) | 60 |
![]() |
Ѱ ѱ | ѱї | [psi] | ps | [ps] | Neposredno od grčkog slova Ψ | 700 |
![]() |
Ѳ ѳ | ѳita | [fita] | θ, th, T, F | [t]/[θ]/[f] | Neposredno od grčkog slova Θ | 9 |
![]() |
Ѵ ѵ | ѵžica | [ɪʑit͡ɕa] | ü | [ɪ], [y] | Nebolьšaя peredelka grečeskoй Υ | 400 |
![]() |
Ꙉ ꙉ1 | Ꙉrьvь | [gjrεvɪ] | gj | [gj] | Perevёrnutaя ![]() |
|
![]() |
Ѿ ѿ | ѿ | [otʊ] | ot | [ot] | Ligatura Ѡ-T | |
![]() |
Ҁ ҁ | ҁoppa | [qoppa] | kw | [q] | Neposredno od grčkog slova Ϙ | 90 |
Reference
[uredi | uredi izvor]![]() | Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Kod referenciranja knjiga, koristiti Harvard stil citiranja. |
Literatura
[uredi | uredi izvor]![]() | Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |