Wikipedija:Izabrani događaji/6.

• 1839. – Knez Miloš Obrenović abdicirao je u korist svoga sina Milana Obrenovića, koji je postao srpski knez. Milan će umrijeti nakon samo 25 dana posljedice bolesti.
• 1946. – Pogubljen je general Ion Antonescu, fašistički Conducător Rumunjske u Drugom svjetskom ratu.
• 1958. – General Charles de Gaulle postao francuski premijer i ministar obrane za šestomjesečno razdoblje te se tako vratio iz političke mirovine. Na izborima 1959. bit će izabran za predsjednika Francuske.
• 1962. – Nakon suđenja u Izraelu, pogubljen je nacistički ratni zločinac Adolf Eichmann.
• 1967. – Britanski rock bend The Beatles izdao album Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band (omot na slici), prvi album koji je na koricama omota sadržavao popis pjesama.

Ostali događaji: 31.5. • 1.6. • 2.6.

• 1098. – U sklopu Prvog križarskog rata, završila je višemjesečna opsada Antiohije (na slici), u kojoj su pobijedili križari.
• 1740. – U Parizu se rodio Markiz de Sade, kontroverzni francuski pisac čiji su erotski romani izazivali zgražanje tadašnjeg društva i čije je ime danas eponim za uživanje u mučenju drugih.
• 1946. – U Italiji je proveden referendum na kojem je izglasano ukidanje monarhije i uvođenje republike, što je bio konačni kraj vladavine Savoja.
• 1955. – Jugoslavenski vođa Josip Broz Tito i njegov sovjetski kolega Nikita Hruščov u Beogradu poptisali deklaraciju o normalizaciji odnosa između dvaju zemalja, koji su bili nepostojeći od 1948. godine.
• 1969. – U saobraćajnoj nesreći nedaleko od Sarajeva poginuo Radivoj Korać, jedan od najboljih jugoslavenskih i evropskih košarkaša svih vremena.

Ostali događaji: 1.6. • 2.6. • 3.6.

• 1539. – Konkvistador Hernando de Soto proglasio je Floridu španskim posjedom.
• 1924. – Od posljedica tuberkuloze umro češki pisac Franz Kafka (na slici), jedan od glavnih pisaca avangarde, čija su djela Proces i "Preobražaj" postala kultna djela svjetske književnosti.
• 1944. – U sklopu Drugog svjetskog rata, Saveznici bombardirali grad Split.
• 1968. – Radikalna feministkinja Valerie Solanas upucala je i ranila poznatog pop-art slikara Andyja Warhola i još dvojicu muškaraca u Warholovom njujorškom studiju The Factory. Warhol će preživjeti pokušaj atentata nakon petosatne operacije..
• 1970. – U Ženevi umro Adrian Conan Doyle, engleski pisac i sin Arthura Conana Doylea poznat po to me što je, što samostalno što s Johnom Carrom, nastavio očev serijal o poznatom detektivu Sherlocku Holmesu u zbirci Pothvati Sherlocka Holmesa.

Ostali događaji: 2.6. • 3.6. • 4.6.

• 1859. – Ujedinjene francusko-italijanske snage pod vodstvom Louisa Bonapartea porazile Austriju u važnoj bitci kod Magente u sklopu rata za nezavisnost Italije.
• 1916. – U sklopu Prvog svjetskog rata, Rusko Carstvo napalo austro-ugarske linije u Galiciji, čime je službeno počela Brusilovljeva ofenziva.
• 1917. – Na poticaj američko-mađarskog novinara Josepha Pulitzera u New Yorku su dodijeljene prve Pulitzerove nagrade.
• 1941. – U Nizozemskoj, od posljedica plućne embolije, umro Wilhelm II Hohenzollern, posljednji car Njemačkog Carstva.
• 1946. – Točno tri godine nakon državnog udara, general Juan Perón (na slici) prisegnuo je za predsjednika Argentine nakon što je nekoliko mjeseci ranije po prvi puta pobijedio na izborima.

• 1915. – Danska izmijenila ustav kako bi ženama omogućila pravo glasovanja.
• 1933. – Rodio se srpski i jugoslavenski glumac Velimir Bata Živojinović (na slici), jedno od najvećih imena u historiji jugoslavenske kinematografije.
• 1956. – Slavni rock pjevač Elvis Presley u emisiji The Milton Berle Show predstavio svojih hit singl "Hound Dog" i šokirao javnost svojim sugestivnim pokretima kukovima.
• 1968. – Palestinac Sirhan Sirhan izvršio atentat na američkog predsjedničkog kandidata i brata bivšeg predsjednika Roberta F. Kennedyja u hotelu u Los Angelesu, što je potaklo državu da i kandidatima, a ne samo predsjednicima, priušti osiguranje.
• 1995. – Naučnici Eric Cornell i Carl Wieman sa Univerziteta u Coloradu uspjeli su proizvesti Boze-Einsteinov kondenzat, koji se smatra petim agregatnim stanjem. Za svoje će postignuće 2001. godine podijeliti Nobelovu nagradu za fiziku zajedno s Wolfgangom Ketterleom.

• 1644. – Mandžurijska dinastija Qing osvojila je Peking usred kolapsa dinastije Ming te preuzela vlast, koju će držati sve do 1912. i pada monarhije.
• 1854. – Rođen je Ante Kovačić (na slici), velikan hrvatskog realizma čije se djelo U registraturi smatra vrhuncem hrvatskog realizma.
• 1903. – U Tiflisu rođen Aram Hačaturjan, slavni armenski i sovjetski kompozitor i dirigent, najpoznatiji po baletnim komadima Gajana i Spartak.
• 1944. – Iskrcavanjem na obale Normandije, Saveznici otpočeli Operaciju Overlord, koja će označiti početak kraja Hitlerove dominacije nad Europom i oslobođenje Francuske.
• 1961. – U Švicarskoj umro Carl Gustav Jung, slavni švicarski psihijatar i psiholog, osnivač analitičke psihologije.

Ostali događaji: 5.6. • 6.6. • 7.6.

• 1099. – U sklopu Prvog križarskog rata, započela je jednomjesečna opsada Jeruzalema, koja će rezultirati uspjehom križara.
• 1692. – Jamajčanski grad Port Royal pogodio je katastrofalni potres jačine 7.5M_w koji je potpuno devastirao grad, izazvao tsunami i ubio gotovo 5,000 ljudi.
• 1896. – Rodio se mađarski revolucionar Imre Nagy, dvostruki premijer Mađarske i jedan od najvećih boraca protiv sovjetskog utjecaja u Mađarskoj.
• 1929. – Ratificiran je Lateranski ugovor između Benita Mussolinija i pape Pija XI, čime je službeno završen pedesetogodišnji sukob između Svete stolice i Kraljevine Italije te proglašena država Vatikan.
• 1993. – U saobraćajnoj nesreći na njemačkoj autocesti poginuo proslavljeni jugoslavenski i hrvatski košarkaš Dražen Petrović (na slici).

Ostali događaji: 6.6. • 7.6. • 8.6.

• 1783. – Vulkan Laki na Islandu započeo osmomjesečnu erupciju, koja će ubiti više od 9,000 ljudi i započeti sedmogodišnji period gladi na toj otočkoj državi.
• 1810. – Rodio se Robert Schumann, veliki njemački romantičarski kompozitor i utjecajni muzički kritičar.
• 1876. – U dobi od 71 godine, preminula je George Sand, ugledna francuska književnica podjednako poznata po svojim djelima, kao i po ljubavnim vezama, među kojima su bile i one s Frédéricom Chopinom i Alfredom de Mussetom.
• 1887. – Izumitelj Herman Hollerith regirstrao je službeni patent #395,791, svoj kalkulator za bušene kartice.
• 1949. – Prvi put je objavljen roman 1984. Georgea Orwella (naslovnica na slici), kultni distopijski roman koji prikazuje društvo pod stalnom kontrolom Velikog brata.

• 68. – Rimski car Neron, jedan od najkontroverznijih rimskih careva u historiji, počinio je samoubojstvo.
• 721. – Vojvoda Odo Veliki i aktivanske trupe porazile su Omejide kod Toulousea, ograničivši tako njihovo širenje prema Francuskoj.
• 1891. – Rodio se Cole Porter, ugledni američki kompozitor i autor uspješnog mjuzikla Kiss Me, Kate, koji je bio inauguracijski dobitnik Tonyja za najbolji mjuzikl.
• 1934. – Donald Duck (na slici), jedan od najpoznatijih Disneyjevih likova, premijerno se pojavio u kratkometražnom animiranom filmu, The Wise Little Hen.
• 1967. – Egipatski predsjednik Gamal Abdel Nasser javno je objavio svoju ostavku zbog neuspjeha u sukobu s Izraelom. Ipak, masovne demonstracije protiv ostavke rezultirat će povlačenjem iste.

• 1190. – Vodeći vojsku na Jeruzalem, njemački car Friedrich I Barbarossa utopio se u rijeci Salef u Turskoj, čime je prvi pokušaj novog križarskog pohoda propao.
• 1793. – U Parizu je javno otvoren muzej Jardin des plantes, koji će godinu dana kasnije postati prvi javni zoološki vrt (na slici slonica Rachel, 1905.) u svijetu.
• 1829. – Na Temzi je održano prvo izdanje legendarne veslačke utrke između Oxforda i Cambridgea.
• 1868. – Braća Pavle i Kosta Radovanović u beogradskom Košutnjaku izvršili atentat na kneza Mihajla Obrenovića i njegovu kći, princezu Anku.
• 1940. – U sklopu Drugog svjetskog rata, Norveška je nakon višemjesečne opsade kapitulirala Trećem Reichu.

Ostali događaji: 9.6. • 10.6. • 11.6.

• 1788. – Ruski istraživač Gerasim Izmailov otkrio je Aljasku.
• 1805. – Veliki požar uništio je dijelove grada Detroita, koji će nakon požara doživjeti značajnu obnovu.
• 1864. – Rodio se Richard Strauss, njemački kompozitor kasnog romantizma čija je glazba odudarala od eksperimentalnih pravaca i pokreta s početka XX. vijeka.
• 1962. – Frank Morris, John Anglin i Clarence Anglin navodno su postali jedini zatvorenici koji su uspješno pobjegli iz zloglasnog zatvora Alcatraz.
• 1963. – Budistički redovnik Thích Quảng Đức zapalio se nasred prometnog križanja u Saigonu (na slici) u znak protesta protiv manjka vjerskih sloboda u Južnom Vijetnamu.

• 1550. – Švedski kralj Gustav I osnovao je Helsinki, današnji glavni grad Finske, koji je tada pripadao Švedskoj.
• 1560. – Prema tradicionalnoj predaji, u sukobu kod Okehazame Oda Nobunaga je, s 3,000 vojnika, porazio Imagawu Yoshimota s 40,000 vojnika, što se smatra početkom ujedinjenja Japana.
• 1890. – Rodio se austrijski ekspresionist Egon Schiele, kontroverzni slikar poznat po svojoj specifičnoj stilizaciji i estetici.
• 1929. – Rodila se Anne Frank (na slici), nizozemska Židovka čija je smrt u sklopu Holokausta postala globalni simbol nacističkog terora.
• 1991. – Na prvim demokratskim predsjedničkim izborima održanim u Rusiji, Boris Jeljcin porazio je komunističkog kandidata Nikolaja Rižkova.

• 313. – Rimski carevi Konstantin i Licinije izdali su Milanski edikt, ukaz o vjerskoj toleranciji kojim je kršćanstvo izjednačeno s ostalim religijama.
• 1886. – Oko 22:30, u jezeru Starnberg pronađena su mrtva tijela ekscentričnog vladara Ludwiga II Bavarskog i njegova psihijatra Bernharda von Guddena. Uzrok smrti i danas je nerazjašnjen.
• 1897. – Rodio se legendarni finski atletičar Paavo Nurmi (na slici), višestruki olimpijski pobjednik i najveći dugoprugaš svih vremena.
• 1933. – U Kragujevcu se rodio jugoslavenski i srpski glumac Dragomir Bojanić Gidra, najpoznatiji po ulozi Žike Pavlovića u serijalu komedija Žikina dinastija.
• 2000. – Pedeset i pet godina nakon razdvajanja zemalja, u Pyongyangu se, na prvom međukorejskom sastanku, sastali južnokorejski predsjednik Gim Dae-jung i sjevernokorejski vođa Kim Jong-il.

• 1158. – Moćni knez Heinrich Lav osnovao je, na obali rijeke Isar, grad München.
• 1936. – Preminuo je Gilbert Keith Chesterton, engleski pisac i novinar poznat po svom bogatom opusu i krimi pričama o svećeniku ocu Brownu.
• 1940. – U sklopu Drugog svjetskog rata, nacističke trupe osvojile su Pariz i tako započele kraj osvajanja Francuske.
• 1985. – Pet zemalja članica Europske zajednice potpisale su u Luksemburgu Schengenski sporazum, koji je otvorio put bescarinskoj zoni slobodne trgovine u sklopu EZ.
• 1986. – Od raka jetre u Ženevi umro argentinski pisac Jorge Luis Borges (na slici), jedan od velikana postmodernizma.

• 1215. – Engleski kralj Ivan bez Zemlje stavio je službeni pečat na Magnu Cartu, prvi ustavni dokument u svijetu.
• 1667. – Liječnik Jean-Baptiste Denys na dvoru kralja Louisa XIV izveo prvu uspješnu transfuziju krvi na petnaestogodišnjem dječaku, koji je preživio transfuziju krvi ovce.
• 1914. – Rodio se Jurij Andropov (na slici), sovjetski političar i šef KGB-a, vođa Sovjetskog Saveza poznat po pokušaju stabilizacije odnosa sa Sjedinjenim Državama.
• 1954. – U švicarskom Baselu osnovana je UEFA, evropska nogometna federacija.
• 1975. – Jugoslavenska košarkaška reprezentacija pobjedom nad Sovjetskim Savezom 90:84 postala je treća reprezentacija, nakon Litve i SSSR-a, koja je obranila naslov evropskog prvaka u košarci.

• 1487. – Iako se smatralo da je rat bio gotov već dvije godine, održana je bitka kod Stokeskog polja, posljednji oružani sukob u sklopu Ratova dviju ruža.
• 1904. – Irski pisac James Joyce započeo vezu s Norom Barnacle, što će iskoristiti kao datum za radnju svog romana Uliks; njegovi obožavatelji taj dan danas slave kao "Bloomsday".
• 1943. – Nakon mjesec dana borbe, partizani Josipa Broza Tita odbili su, na rijeci Sutjesci, Petu neprijateljsku ofenzivu.
• 1960. – Premijerno prikazan film Psiho (poster na slici), legendardni i kultni horor-triler Alfreda Hitchcocka.
• 1963. – U sklopu svemirske misije Vostok 6, inženjerka Valentina Tereškova postala prva žena u svemiru.

• 1025. – Preminuo je poljski kralj Bolesław I Hrabri, jedan od najutjecajnijih srednjovjekovnih vladara Poljske.
• 1462. – U današnjem Târgoviștu, tajnim napadom usred noći, Vlad III Țepeș pokušao je izvršiti atentat na osmanskog sultana Mehmeda II, čime ga je protjerao iz Vlaške.
• 1885. – Kip slobode, danas simbol New Yorka, stigao je u gradsku luku na francuskoj fregati.
• 1944. – Island (grb na slici) proglasio nezavisnost od Danske i postao republika.
• 1991. – Parlament Južnoafričke Republike ukinuo je Zakon o registraciji populacije koji je zahtijevao rasnu kvalifikaciju po rođenju, dokinuvši tako posljednji zakon iz doba apartheida.

• 618. – General Lǐ Yuān protjerao je cara Gonga iz dinastije Sui i proglasio se carem Gaozuom od Tanga, započevši tako tristoljetnu vladavinu nove dinastije u Kini.
• 1812. – Američki Kongres objavio je rat Ujedinjenom Kraljevstvu; novi sukob dviju zemalja završit će, uz velike gubitke, bez ikakvih značajnijih promjena.
• 1812. – Rodio se Ivan Gončarov, ruski pisac realizma čiji se roman Oblomov smatra jednim od kapitalnih djela ruskog realizma.
• 1936. – Pod vrlo sumnjivim okolnostima preminuo je Maksim Gorki (na slici), veliki ruski i sovjetski pisac socrealizma i autor romana Mati, koji se smatra jednim od remek-djela tog pravca.
• 1953. – Nakon uspješne revolucije i svrgavanja dinastije Muhamad Ali, proglašena je Republika Egipat na čije je čelo došao Muhammad Nagib, vođa revolucije.

• 1867. – Streljački vod smaknuo je nadvojvodu Maksimilijana Habsburškog (na slici), svrgnutog cara Meksika.
• 1885. – U Beogradu se rodio Stevan Hristić, poznati srpski kompozitor i akademik SANU.
• 1947. – Rodio se britansko-indijski pisac Salman Rushdie, autor kontroverznih Sotonskih stihova i jedan od najcijenjenijih, ali i najkontroverznijih pisaca suvremene književnosti.
• 1961. – Kuvajt je proglasio nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.
• 1978. – U 41 novini diljem zemlje, premijerno je tiskan prvi Garfield strip, koji na duhovit način priča o svakodnevnim dogodovštinama istoimenog debelog, narančastog mačka koji voli jesti lazanje, njegovog vlasnika Jona i psa Odieja.

• 451. – Rimski vojskovođa Flavije Aecije sukobio se s hunskim vođom Atilom u bitci na Katalaunskim poljima; nakon hunskog povlačenja, rimski su historičari ovu bitku interpretirali kao svoju pobjedu.
• 840. – Preminuo je franački car Louis I Pobožni, sin Karla Velikog, čija će smrti izazvati feudalnu anarhiju i rezultirati podjelom Franačke.
• 1877. – Izumitelj Alexander Graham Bell u Hamiltonu u Kanadi uspostavio prvi komercijalni telefonski servis u svijetu.
• 1928. – Radikalni zastupnik Puniša Račić hicima iz pištolja izvršio atentat (na slici) na zastupnike SDK u kojem su poginuli Đuro Basariček i Pavle Radić, a ranjeni Ivan Pernar, Ivan Granđa i Stjepan Radić.
• 1963. – Zbog posljedica Kubanske raketne krize, uspostavljen je ikonski "Crveni telefon", kao direktna veza između službenog Washingtona i Moskve koja bi omogućila lakše rješavanje sporova.

• 217. pne. – Vojska kartaškog vojskovođe Hanibala iznenadila je i porazila rimske jedinice Gaja Flaminija u bitci kod Trazimenskog jezera, prvom velikom sukobu Drugog punskog rata.
• 1582. – Tada najmoćniji japanski daimyō Oda Nobunaga (na slici), jedan od osnivača modernog Japana, prisiljen je počiniti samoubojstvo u Kyotu.
• 1898. – Sjedinjene Američke Države preuzele su Guam od Španije.
• 1905. – U Parizu se rodio Jean-Paul Sartre, francuski egzistencijalistički filozof i pisac, jedan od najutjecajnijih intelektualaca XX. vijeka.
• 1908. – Umro je ruski kompozitor Nikolaj Rimski-Korsakov, član Petorice te utjecajni autor Bumbarovog leta.

• 1593. – Ujedinjene snage Habsburške Monarhije porazile su osmanske snage Hasan-paše Predojevića u bitci kod Siska.
• 1633. – Službena Crkva prisilila je italijanskog naučnika Galilea Galileija (na slici) da povuče svoju tezu da je Sunce, a ne Zemlja, u središtu svemira.
• 1898. – Rodio se Erich Maria Remarque, njemački pisac čije se djelo Na zapadu ništa novo smatra jednim od vrhunaca antiratne književnosti u svijetu.
• 1941. – Istovremeno dok Treći Reich započinje Operaciju Barbarossa s ciljem osvajanja Sovjetskog Saveza, u Sisku, Vlado Janić Capo osniva prvi narodnooslobodilački partiznanski odred na tlu Jugoslavije.
• 1944. – Pod vodstvom Konstantina Rokosovskog i Georgija Žukova, Sovjetski Savez započeo Operaciju Bagration, ključni napad na naciste u Belorusiji.

• 1894. – Rodio se Alfred Kinsey, slavni američki biolog koji se danas smatra pionirom istraživanja ljudske seksualnosti.
• 1899. – Rodio se hrvatski pjesnik i prevoditelj Gustav Krklec, autor brojnih knjiga za djecu.
• 1912. – U Londonu se rodio Alan Turing (na slici), britanski naučnik čiji su doprinosti na polju matematike, logike i informatike omogućili rapidan razvoj suvremene znanosti.
• 1991. – Na platformi Sega Genesis izašla videoigra Sonic the Hedgehog, prvi dio istoimenog serijala koji će ubrzo postati globalno popularna multimedijska franšiza.
• 2016. – Na održanom referendumu, Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo napustiti Evropsku uniju, postavši tako prva članica te zajednice u historiji koja ju je napustila.

• 109. – Rimski car Trajan svečano je inaugurirao akvadukt Aqua Traiana, koji je dovodio vodu iz obližnjeg jezera Bracciano.
• 1571. – Konkvistador Miguel López de Legazpi osniva Manilu, današnji glavni grad Filipina.
• 1812. – Napoleonova vojska prešla je rijeku Njemen, čime je otpočela invazija Rusije.
• 1911. – Rodio se slavni argentinski pisac, slikar i fizičar Ernesto Sabato (na slici), pionir egzistencijalizma u Južnoj Americi.
• 1916. – Kanadsko-američka glumica Mary Pickford postala prva glumica u historiji koja je potpisala ugovor vrijedan milijun dolara.

• 1910. – U Parizu je premijerno izveden balet Žar-ptica (kostim na slici) Igora Stravinskog, prvi dio njegovog baletnog serijala, koji će ga etablirati kao kompozitora.
• 1950. – Na samom početku Hladnog rata izbio je Korejski rat, lokalni sukob koji će postati prva velika konfrontacija dvaju velikih hladnoratovskih sila.
• 1966. – SFR Jugoslavija obnovila je i regulirala diplomatske odnose s Vatikanom.
• 1975. – Mozambik stekao nezavisnost od Portugala i postao nezavisna država.
• 1984. – Preminuo je Michel Foucault, francuski filozof strukturalizma i jedan od najutjecajnijih mislioca XX. vijeka.

• 1541. – Diego Almagro mlađi, sin njegova bivšeg suputnika i oponenta, izvršio je atentat na konkvistadora Francisca Pizzara u Limi, današnjem Peruu. Almagro je kasnije uhapšen i pogubljen.
• 1886. – Francuski hemičar Henri Moissan uspješno izolirao elementarni fluor, što će mu kasnije donijeti Nobelovu nagradu.
• 1963. – Američki predsjednik John F. Kennedy u Zapadnom Berlinu održao svoj poznati govor o slobodi u kojem je izjavio slavnu rečenicu "Ich bin ein Berliner".
• 1977. – U Indianapolisu, legenda rocka, Elvis Presley, održao svoj je posljednji koncert. Preminut će nešto manje od dva mjeseca nakon koncerta.
• 1997. – U Japanu se pojavio prvi Digimon V-pet, virtualna igra koja će u sljedećih nekoliko godina potaknuti stvaranje anime serijala (na slici), video igara i igračih karata.

• 1869. – U tadašnjem Ruskom Carstvu, današnjoj Litvaniji, rođena aktivistica i anarhistica Emma Goldman (na slici).
• 1908. – U Podgorici je završen proces za 53 optužena u tzv. Bombaškoj aferi, velikosrpskom pokušaju ubojstva Nikole I Petrovića Njegoša. Od 53 optužena, osuđeno ih je 50, od kojih šest na smrtnu kaznu.
• 1941. – Profašistička vlada Iona Antonescua u Rumunjskoj inicirala je krvavi pogrom u gradu Iașiju u kojem je ubijeno najmanje 13,266 Židova.
• 1954. – U Bernu, u sklopu Svjetskog prvenstva održanog u Švicarskoj, održana je uvelike očekivana četvrtfinalna utakmica između Mađarske i Brazila koja se pretvorila u jednu od najnasilnijih utakmica u historiji s tri crvena kartona i tučnjavom nakon utakmice. Mađarska je pobijedila 4:2.
• 2007. – U dobi od 101 godine, umro je hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović, autor velikog broja pjesama i višestruki kandidat za Nobelovu nagradu.

• 1635. – Nakon protjerivanja španskih dosljenika, Guadeloupe postao francuska kolonija.
• 1867. – U Agrigentu se rodio Luigi Pirandello, proslavljeni talijanski dramski pisac, nobelovac i reformator drame čije se remek-djelo Šest lica traži autora smatra direktnom pretečom suvremenog teatra.
• 1914. – Mladi revolucionar Gavrilo Princip izvršio atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju prilikom njihova posjeta vojnim vježbama u Sarajevu.
• 1921. – Krnja Narodna skupština Kraljevine SHS jedva je izglasala Vidovdanski ustav (prva stranica na slici), prvi ustav novoosnovane države južnih Slavena.
• 1926. – Industrijalci i inovatori Gottlieb Daimler i Karl Benz spojili svoje kompanije i tako osnovali Mercedes-Benz, danas jednu od najznačajnijih automobilskih kompanija u svijetu.

• 1444. – Albanski vođa Skanderbeg porazio je Osmanlije pod vodstvom Ali-paše u bitci kod Peškopije.
• 1613. – Tijekom premijere Shakespeareove drame Henry VIII zapalilo se i izgorilo kazalište "Globe", najpoznatije elizabetansko kazalište u Engleskoj.
• 1880. – Francuska je anektirala Tahiti, čime je dotadašnji protektorat postao dio francuskog teritorija u sklopu prekomorske zajednice Francuske Polinezije.
• 1900. – Osnovana je Nobelova fundacija čime je službeno utemeljena i Nobelova nagrada, najuglednija svjetska nagrada, koja se dodjeljuje naučnicima, književnicima i mirotvorcima.
• 1900. – Rodio se Antoine de Saint-Exupéry (na slici), francuski pilot i pisac, autor moderne bajke Mali princ, koja se danas smatra jednom od najutjecajnijih i najpopularnijih knjiga XX. vijeka.

• 1860. – Sedam mjeseci nakon izdavanja djela O porijeklu vrsta, na Univerzitetu u Oxfordu održana je slavna debata o teoriji evolucije (na slici spomen-ploča debati) u kojoj su sudjelovali brojni intelektualci tog vremena, a među njima i Thomas Henry Huxley.
• 1893. – Rodio se Walter Ulbricht, njemački političar i jedan od najmoćnijih političara Istočne Njemačke.
• 1905. – Slavni fizičar Albert Einstein izdao je svoj članak "O elektrodinamici gibajućih tijela" u kojem objašnjava specijalnu relativnost.
• 1908. – Na Sibiru, u Tunguziji, zbila se nerazjašnjena eksplozija čije su se posljedice osjetile i u srednjoj Evropi.
• 1934. – Pod lažnim osnovama, Adolf Hitler započeo je "Noć dugih noževa", obračun s političkim neistomišljenicima i stranačkim oponentima, među kojima su bili kancelar Kurt von Schleicher, šef SA, Ernst Röhm i Gregor Strasser.