Vlada
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njeno ime, a koje ima svaka suverena država. Vlada može biti najefektivnije, pa čak i najviše tijelo vanjskog zastupanja dotične države, što zavisi od ustavnog uređenja i unutrašnjih propisa te države o određivanju nadležnosti vlastitih tijela. Vlada je u pravilu skupno tijelo, sastavljeno od ministara i kojem predsjedava predsjednik vlade (premijer).
Vlade država mogu nositi razna imena, međutim bitno je to da ta tijela obavljaju funkciju vlade te da ih međunarodno pravo kao takva priznaje kao vladu.
Vlada je sistem ili grupa ljudi koji upravljaju organizovanom zajednicom, općenito državom.
U slučaju njene široke asocijativne definicije, vlast se obično sastoji od zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Vlada je sredstvo kojim se sprovodi organizaciona politika, kao i mehanizam za određivanje politike. U mnogim zemljama vlada ima neku vrstu ustava, izjavu o svojim principima upravljanja i filozofiji.
Iako sve vrste organizacija imaju upravljanje, termin vlada se često koristi konkretnije da se odnosi na otprilike 200 nezavisnih nacionalnih vlada i podružnica.
Glavni prepoznati tipovi modernih političkih sistema su demokratije, totalitarni režimi i, između ova dva, autoritarni režimi sa raznim hibridnim režimima.[1][2] Moderni sistem klasifikacije takođe uključuje monarhije kao samostalan entitet ili kao hibridni sistem tri glavna.[3][4] Historijski preovlađujući oblici vlasti uključuju monarhiju, aristokratiju, timokratiju, oligarhiju, demokratiju, teokratiju i tiraniju. Ovi oblici se ne isključuju uvijek međusobno, a mješovite vlade su uobičajene. Glavni aspekt bilo koje filozofije vlasti je način na koji se stiče politička moć, a dva glavna oblika su izborno takmičenje i nasljedna sukcesija.
Vlada je sistem za upravljanje državom ili zajednicom. Columbia Encyclopedia definiše vladu kao "sistem društvene kontrole prema kojem pravo na donošenje zakona i pravo na njihovo sprovođenje pripada određenoj grupi u društvu".[5] Iako sve vrste organizacija imaju upravljanje, riječ vlada se često koristi konkretnije da se odnosi na otprilike 200 nezavisnih nacionalnih vlada na Zemlji, kao i njihove pomoćne organizacije, kao što su državne i pokrajinske vlade, kao i lokalne vlade.[6]
Najranije vlade
[uredi | uredi izvor]Trenutak i mjesto na kojem se razvio fenomen ljudske vlasti izgubljeni su u vremenu; međutim, historija bilježi formiranje ranih vlada. Prije oko 5.000 godina pojavili su se prvi mali gradovi-države.[7] Od trećeg do drugog milenija prije nove ere, neke od njih su se razvile u veća područja kojima se upravlja: Sumer, stari Egipat, civilizacija doline Inda i civilizacija Žute rijeke.[7]
Razvoj poljoprivrede i projekata kontrole vode bili su katalizator za razvoj vlada.[8] Povremeno je poglavica plemena biran raznim ritualima ili testovima snage da upravlja svojim plemenom, ponekad sa grupom starijih saplemenika kao vijeće. Ljudska sposobnost da precizno saopštava apstraktne, naučene informacije omogućila je ljudima da postanu sve efikasniji u poljoprivredi,[7] i to je omogućilo stalno povećanje gustine naseljenosti.[7] David Christian objašnjava kako je to rezultiralo državama sa zakonima i vladama.
Moderne vlade
[uredi | uredi izvor]Počevši od kraja 17. vijeka, rasla je rasprostranjenost republikanskih oblika vlasti. Engleski građanski rat i Slavna revolucija u Engleskoj, Američka revolucija i Francuska revolucija doprinijeli su rastu reprezentativnih oblika vlasti. Sovjetski Savez je bio prva velika zemlja koja je imala komunističku vladu.[6] Od pada Berlinskog zida, liberalna demokratija je postala još rasprostranjeniji oblik vladavine.[9]
U devetnaestom i dvadesetom vijeku došlo je do značajnog povećanja veličine i obima vlasti na nacionalnom nivou.[10] Ovo je uključivalo regulisanje korporacija i razvoj socijalne države.[9]
Bilješke
[uredi | uredi izvor]- ^ Conducted by American think tank Freedom House, which is largely funded by the US government.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Dobratz, B.A. (2015). Power, Politics, and Society: An Introduction to Political Sociology. Taylor & Francis. str. 47. ISBN 978-1-317-34529-9. Pristupljeno Apr 30, 2023.
- ^ Linz, Juan José (2000). Totalitarian and Authoritarian Regimes. Lynne Rienner Publisher. str. 143. ISBN 978-1-55587-890-0. OCLC 1172052725.
- ^ Garcia-Alexander, Ginny; Woo, Hyeyoung; Carlson, Matthew J. (2017). Social Foundations of Behavior for the Health Sciences. Springer. str. 137–. ISBN 978-3-319-64950-4. OCLC 1013825392.
- ^ "14.2 Types of Political Systems". 8. 4. 2016. Arhivirano s originala, 22. 10. 2022. Pristupljeno 9. 6. 2023.
- ^ Columbia Encyclopedia (6th izd.). Columbia University Press. 2000.[Potreban pun citat]
- ^ a b Smelser i Baltes 2001.
- ^ a b c d Christian 2004.
- ^ The New Encyclopædia Britannica (15th ed.)[Potreban pun citat]
- ^ a b Kuper i Kuper 2008.
- ^ Haider-Markel 2014.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Arhivirano 24. 2. 2011. na Wayback Machine
- Vlada Republike SrpskeArhivirano 21. 1. 2013. na Wayback Machine
- Vlada Republike Hrvatske
- Vlada Ujedinjenog Kraljevstva Arhivirano 23. 1. 2007. na Wayback Machine
- Vlada Južnoafričke Republike
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]- Brill, Sara (2016). "Political Pathology in Plato's Republic". Apeiron (jezik: engleski). 49 (2): 127–161. doi:10.1515/apeiron-2015-0003. ISSN 2156-7093. S2CID 148505083.
- Brock, Roger (2013). Greek Political Imagery from Homer to Aristotle. London: Bloomsbury. ISBN 978-1-4725-0218-6. OCLC 1040413173. Pristupljeno 14. 7. 2022.
- Christian, David (2004). Maps of Time: an Introduction to Big History. Berkeley, CA: University of California Press. ISBN 978-0-520-24476-4. OCLC 966003275.
- Duxbury, Charlie (29. 11. 2021). "Magdalena Andersson named Swedish prime minister (again)". Politico. Arhivirano s originala, 15. 4. 2022. Pristupljeno 14. 7. 2022.
- Frederickson, Kari (2000). The Dixiecrat Revolt and the End of the Solid South, 1932–1968. Chapel Hill: University of North Carolina Press. ISBN 978-0-8078-4910-1. OCLC 475254808.
- Freeland, Chrystia (2012). Plutocrats: the Rise of the New Global Super-Rich and the Fall of Everyone Else. London: Allen Lane. ISBN 978-1-84614-252-9. OCLC 795857028.
- Gallagher, Michael; Laver, M.; Mair, P. (2006). Representative Government in Western Europe (4th izd.). New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0070366848. OCLC 906939909.
- Haider-Markel, Donald P. (2014). The Oxford Handbook of State and Local Government. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-957967-9. OCLC 904484428.
- Kettle, Martin (17. 4. 2015). "Coalition and minority governments are not so unusual in UK elections; The first-past-the-post system has led to fewer one-party majority governments in Britain than might be expected -- only half of all those in the 20th century". Guardian. Arhivirano s originala, 30. 7. 2022. Pristupljeno 14. 7. 2022 – preko Gale General OneFile.
- Kopstein, Jeffrey; Lichbach, Mark, ured. (2005). Comparative politics: interests, identities, and institutions in a changing global order (2nd izd.). Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 0521708400. OCLC 1293165230.
- Kuper, Adam; Kuper, Jessica, ured. (2008). The Social Science Encyclopedia. London: Routledge. ISBN 978-0-415-47635-5. OCLC 789658928.
- Lewellen, Ted C. (2003). Political Anthropology: An Introduction (3rd izd.). Westport, CT: Praeger. ISBN 978-0-89789-891-1. OCLC 936497371. Pristupljeno 20. 5. 2020.
- Montesquieu (1748). The Spirit of the Laws.
- Needler, Martin C. (1991). The Concepts of Comparative Politics. New York: Praeger. ISBN 978-0-275-93653-2. OCLC 925042067.
- Renna, Thomas (septembar 2015). "The Holy Roman Empire was neither holy, nor Roman, nor an empire". Michigan Academician. 42 (1): 60–75. doi:10.7245/0026-2005-42.1.60.
- Ribuffo, Leo P. (2011). "20 Suggestions for Studying the Right now that Studying the Right is Trendy". Historically Speaking. 12 (1): 2–6. doi:10.1353/hsp.2011.0013. S2CID 144367661.
- Smelser, Neil J.; Baltes, Paul B. (2001). International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. New York: Elsevier Science. ISBN 978-0-08-043076-8. OCLC 43548228.
