Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Širokolisne i mješovite šume mmjerenih područja su biom staništa na prostorima umjerene klime, definiran u Svjetskom fondu za prirodu, u ekoregiji širokolistnih stablašica, i sa četinarima i širokolistnim stabalašicama, ekoregije mješovita četinarska šuma.
Drveće
[uredi | uredi izvor]Karakteristično i dominantno širokolisno drveće ovog bioma su hrastovi (vrste roda Quercus), bukve (vrste roda Fagus), javori (vrste roda Acer) i breze (vrste roda Betula).[1] Izraz "mješovite šume" se odnosi na šume u kojima ima i listopadnog i zimzelenog drveća. Tipično zimzeleno drveće su: borovi (vrste roda Pinus), jele (vrste roda Abies) i smrče (vrste roda Picea). Na nekim područjima sa ovim biomom zimzeleno drveće može biti karakterističnije od listopadnog.
Klima
[uredi | uredi izvor]Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela postoje u područjims sa hladnom i toplom sezonom, zbog kojih je prosječna godišnja temperatura ugodna (3 do 15,6 °C). Ove šume postoje u relativno toplim i kišovitim klimama, ponekada i sa suhom sezonom pored već navedenih. Suha sezona se pojavljuje zimi u istočnoj Aziji i u ljeto u Sredozemlju. Druga područja imaju česte kiše; godišnja količina kiše je obično preko 600 milimetara, a često i preko 1500 milimetara. Temperatura je obično umjerena, osim u nekim dijelovima Azije poput Primorskog kraja gdje ove šume opstaju unatoč surovim uvjetima i vrlo hladnim zimama.[2][3]
Ove šume su najbogatije i najkarakterističnije u središnjoj Kini i istočnoj Sjevernoj Americi, s nekim drugim globalno prepoznatljivim ekoregijama na Kavkazu, Himalajim, Južnoj Evropi i ruskom Dalekom istoku.[4][5][6]
Ekologija
[uredi | uredi izvor]Tipska struktura ovih šuma se obično sastoji od četiri dijela, tj. sprata. Najviši sprat su krošnje i on se sastoji od odraslog visokog drveća koje može biti visoko između 33 i 66 m. Ispod krošnji se nalaze ostala tri sprata, koja su otprilike 9 do 15 metara niža od sprata krošnji; tu opstaju vrste biljaka koje su otporne na manju količinu svjetlosti. Gornji sprat se nalazi ispod sprata krošnji i čini ga manje odraslo drveće ili mlado drveće koje čeka priliku da izraste uz više svjetlosti, nakon što se sruši neko veće drvo. Ispod ovog sprata je sprat grmlja, koji se sastoji od drvenastih biljaka koje ne rastu mnogo uvis. Najniži (i biološki najraznolikiji) sprat je sprat zeljastih biljaka.[4]
Ekoregije
[uredi | uredi izvor]Evroazijia
[uredi | uredi izvor]
Amerike
[uredi | uredi izvor]Šablon:Nearctic temperate broadleaf and mixed forests
Šablon:Neotropic temperate broadleaf and mixed forests
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ World Wildlife Fund: Temperate Broadleaf and Mixed Forest Ecoregions
- ^ F, Beck, H. E., Zimmermann, N. E., McVicar, T. R., Vergopolan, N., Berg, A., & Wood, E. (6. 11. 2018), English: Köppen–Geiger climate classification map.Français: Carte de classification climatique de Köppen–Geiger., pristupljeno 6. 8. 2019
- ^ Terpsichores (28. 10. 2012), English: Temperate broadleaf and mixed forests, pristupljeno 6. 8. 2019
- ^ a b World Wide Fund for Nature. "Temperate Broadleaf and Mixed Forest Ecoregions". Arhivirano s originala, 1. 4. 2011. Pristupljeno 29. 5. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Zhao, Ji; Zheng, Guangmei; Wang, Huadong; Xu, Jialin, ured. (1990). The natural history of China. New York: McGraw-Hill Publishing Company.
- ^ Martin, WH; Boyce, SG; Echternacht, AC, ured. (1993). Biodiversity of the southeastern United States: Lowland terrestrial communities. New York: John Wiley and Sons.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]