Razlika između verzija stranice "Zenica"

Zenica
Grad
Grad Zenica
Od vrha, s lijeva na desno: Glavni gradski trg sa spomenikom masakra u Zenici, Kamberovića polje i Sahat kula, Tvrđava Vranduk, najstarija džamija u Zenici, Stadion "Bilino polje", Stara čaršija, Bulevar grada uz rijeku Bosnu.
Zastava Grb
Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
Zenica Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E / 44.203556; 17.907833
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Zeničko-dobojski
Vlada
• Gradonačelnik	Fuad Kasumović[1] (BHI)
Površina
• Grad	550,40 km2
• Naseljeno mjesto	43,72 km2
Nadmorska visina	316 [2] m
Najveća nadmorska visina (Zmajevac)	638 m
Stanovništvo (2013)
• Grad	110.663
• Grad (gustoća)	201,06 /km2
• Naseljeno mjesto	70.553
• Naseljeno mjesto (gustoća)	1.613,75 /km2
Demonim(i)	Zeničanin, Zeničanka
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	72 000
Pozivni broj	(+387) 32
Matični broj	162973[3]
Matični broj grada	11185
Veb-sajt	www.zenica.ba

Zenica je grad i naseljeno mjesto u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Po svojoj veličini i stanovništvu jest četvrti grad u Bosni i Hercegovini. Ekonomsko je središte geografske regije Srednje Bosne i pored Travnika i Visokog predstavlja najvažniji grad tog dijela države. Grad je poznat po željezari i drugoj teškoj industriji, ali i kao značajan univerzitetski centar. Nalazi se u dolini rijeke Bosne, oko 70 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva, a prema posljednjem popisu stanovništva broji 110.663 stanovnika.^[4]

Prvo pominjanje imena Zenica zabilježeno je 20. marta 1436, u pismu poslanom ka turskom vojvodi Baraku, gdje se u sedmom redu (odozgo) pominje naziv "Seniza".

Grad Zenica se geografski nalazi u samome centru Bosne i Hercegovine, tako da asocira na epicentar čula vida - zjenica. Prilikom napuštanja kraljevskog grada Bobovca, Katarina Kosača Kotromanić je izjavila "Osta z(j)enica oka moga...".^[5]

Poznato je da se područje današnjeg grada kroz historiju na geografskim mapama označavalo još kao Bistua Nuova po kojem se zove jedna od ulica danas i Bilino Polje po kojem danas nosi naziv stadion NK Čelika i Reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Najstariji materijalni dokazi o životu, civilizaciji i historijskim zbivanjima na lokalitetu grada Zenice, potiču od perioda 3000. do 2000. p. n. e, a čiji dokazi su pronađeni na lokalitetima Drivuše i Gradišća. Iz metalnog doba kao dokaz, pronađene su metalne sjekire i strelice u predjelu Nemile i Gračanice, da bi se na prelazu iz bronzanog u željezno doba (6-5. stoljeće p.n.e), obilježila Ilirska plemena. Ilirska naselja su gradila specifična naselja odbrambenog karaktera, zvani gradina, a dokaz prisustva plemena Desidijata su indirektni dokazi iz toponomastičke građe kao npr. toponim gradina, kojeg pronalazimo u naseljima kao što su Gradišće, Gračanica, Gradac u okolini Zenice. Najveći ustanak protiv Rimljana, Batonov ustanak (6–9. p. n. e) spominje se i Arduba koja je povezivana sa današnjim Vrandukom.^[6]

Tokom ranog srednjeg vijeka, pretpostavlja se da su barbarske najezde uništile najveći dio antičkog naslijeđa, a od posebnog značaja za Zenicu jest bistuenske biskupije (najznačaniji nalaz (2–4. vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruke bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna). Tokom srednjeg vijeka na području Zenice, a i kompletne srednje Bosne, naseljavaju se Goti, Avari i Slaveni koji formiraju svoje južne slavenske države, a tako i Bosnu.

Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Tokom vladavine Kulina bana (prvog bosanskog kralja) pominje se vjera sa sličnim heretičkim (dualističkim) vjerovanjem na istoku Balkanskog poluostrva. Međutim pritiskom pape i mađarskog kralja, bosanski ban Kulin će pred papinim izaslanikom kardinalom Ioannesom Casamarisom, splitskim nadbiskupom Bernardom i dubrovačkim đakonom Marinom, 8. aprila 1203. objaviti Bilinopoljsku izjavu kojom se odriče bogumilskog učenja. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima ), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja, uz ostalo, jesu činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vijeku.

U razdoblju srednjeg vijeka, 1370, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv. Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.^[7]

U vrijeme vladavine Osmanlija (1463–1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova, poznata i kao Čaršijska, Osman-čelebijina, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima.

Prema podatku iz 17. stoljeća, Zenica je imala oko 330 kuća, što je stavljalo među redove srednjeg grada u tadašnjoj Bosni. Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi poslije u 18. vijeku u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati. U jednom opisu iz 1697. govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "...a sam kraj je vrlo pitom".

Godine 1697, dolazi do razaranja i potpunog spaljivanja Zenice (po predanju samo su tri kuće opstale), od strane habsburškog princa Eugena Savojskog. Većina uglednih Zeničana je ubijeno, a katoličko stanovništvo je napustilo grad skupa sa princom Eugenom, da bi u 18. vijeku u Zenicu ponovo se počeli doseljavati Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji - sefardi (spominju se tek oko 19. vijeka u Zenici).^[8]

Grade se kapitalni objekti šireg društveno-ekonomskog značaja: željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879), Rudnik uglja (1880), Fabrika papira (1885), Željezara (1892), Kazneni zavod (1886), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitetnih pomaka u razvoju grada. Konjska česma, izgrađena od bijelog tesanog kamena, sa dvije lule i dva korita, postavljena suprotno. Česma je otvorena 30. maja 1910, u 10:00 sati, na sjećanje prolaska austrijskog cara Franje Josipa kroz Zenicu. Tadašnji načelnik Zenice Ali Harmandić je 1910. doprinio da Zenica dobije prvi savremeni vodovod dužine 6 km, te desetak česmi u Zenici, između kojih i Konjska česma. Od 2001, model austrijske česme je postao zvanični suvenir Zenice, koji se još naziva i gradska, čaršijska, stara i konjska na osnovu lule koje imaju oblik konjske glave.^[9] Česma se nalazi između Sultan Ahmedove džamije i zgrade Zeničkog muftijstva - Hadži Mazića kuća.^[10]

Početkom 20. vijeka, povećao se broj stanovnika, evidentna je ubrzana urbanizacija srpska pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice^[11] sagrađena je 1885, dvije katoličke^[12][13] crkve 1910, sinagoga 1903^[14], najstarija džamija Sultan-Ahmed je obnovljena temeljito, gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva.^[15]

Dvadeseti vijek u Zenici obilježen pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom dijela stanovništva, njegovom proleterizacijom. Kameniti most vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih 90 godina.

Od 1941. do 1945, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942). Ustaški teror nad Židovima i odvođenja u koncentracione logore, doveo je do nestanka židovske kulture u Zenici. Osnovane su muslimanske milicije, naoružane od ustaškog pokreta u Šerićima, Doglodima, Babinu. Kao odbrana stanovništa osnovani su i partizanske odrede, koji su u aprilu 1945. oslobodili Zenicu. Odbrana i oslobođenje Zenice obilježava se 12. aprila 1945. (Dan oslobođenja Zenice)^[16]. Nakon toga grad je počeo naglo industrijski se razvijati, a novi blokovi zgrada su izgrađeni kako bi se smjestili sve brojniji rudari i radnici u čeličani. Za vrijeme jugoslavenskog perioda od oko 50 godina, populacija se ušestostručila.

Službena prva civilna žrtva tokom rata u BiH u Zenici je ubijena vatrenim oružjem za vrijeme blokade tadašnje vojne kasarne JNA u naselju Bilimišće, a ubijena je Matea Jurić (29. jul 1990 — 13. maj 1992).

Dana 19. aprila 1993. oko podneva, od strane HVO-a devet granata je ispaljeno iz haubice i usmrtilo i ranilo više civila u centru grada, što se obilježava kao dan masakra u Zenici.^[17] Granata je ispaljena iz sela Putićevo (16 kilometara od Zenice), prva oko 12:10 sati, drugi napad sa dvije granate u 12:24, a naredne dvije runde sa dvije granate u 12:29. Grad je pretrpio i značajan gubitak civilnog stanovništva od snajperske vatre, požara i gladi, a stanovništvo nije imalo vodu i struju.^[18]

U teškim vremenima za Bosnu i Hercegovinu tokom rata, Zenica je bila utočište za mnoge unesrećene iz srednje Bosne ali i drugih krajeva. Zenica u ovom periodu je imala specifičan položaj i ulogu, a prvi novac Bosne i Hercegovine štampan je u Zenici, a prva vojna smotra Armije Republike Bosne i Hercegovine na čelu sa Alijom Izetbegovićem, održana je u Zenici. U jeku rata u Zenici se organizuje novi privredni sajam ZEPS.^[19]

Prva domaća međunarodna utakmica reprezentacije BiH odigrana je na Bilinom Polju protiv Albanije.^[19][20]

Tokom perioda koji je uslijedio poslije rata u Bosni i Hercegovini, Zenica je doživjela stagnaciju u privrednom razvoju. Iako u ratu nije pretrpjela značajnija infrastrukturna razaranja, usljed ratnih dešavanja i tranzicije koja je uslijedila s planske na tržišnu privredu, Zenica je doživjela privredni slom, jedan od najizraženijih u čitavoj državi. Razlog tome leži u činjenici da je grad do rata bio centar crne metalurgije i komplementarnih djelatnosti koje su u novonastaloj situaciji doživjele svojevrsni krah. Obustavljanje rada ili u velikoj mjeri smanjenje intenziteta u najvećim zeničkim preduzećima kao što su Željezara Zenica, RMU Zenica, Metalno i dr. su direktno utjecale na veliku stopu nezaposlenosti i besperspektivnost.^[21] Takva situacija će potrajati sljedeću deceniju kada se situacija pokreće nabolje.

Okosnica zeničke privrede Željezara, nakon neuspješnog udruživanja s Kuvajtskim investicijskim fondom, privatizacijom postaje dio ArcelorMittala, najvećeg svjetskog proizvođača čelika a s pokretanjem integralne proizvodnje u novom privrednom subjektu ArcelorMittal Zenica angažuju se i mnoga manja preduzeća čime se poboljšava privredna slika grada. U tom periodu dolazi i do infrastrukturnih ulaganja u Zenicu. Izgrađuju se sportski objekti (Atletski stadion i višefunkcionalna Arena), glavna gradska magistrala (GGM).^[22][23]

• 
  Mahala Kočeva i Kočevska džamija sa starim izgledom (1900)
• 
  Postrojenja Rudnika mrkog uglja Zenica (1907)
• 
  Južni dio grada, Sejmenska džamija u sredini (1935)
• 
  Zračni snimak bombardovanja Zenice, željezničkog mosta današnjih Pehara (1944)
• 
  Visoka peć, čelićana II, valjaonica I, kovačnica i termoelektrana (ne postoji više; 1959)
• 
  Skulptura "Razvoj" napravljen od krečnjaka u parku Bilinog polja (1981)
• 
  Pogled na željezaru, razglednica (1964)
• 
  Trodjelna razglednica s tadašnjim službenim grbom Bosne i Hercegovine (1907)
• 
  Panorama sjevernog dijela grada, lijevo Crkva Rođenja Svete Bogorodice (1895)
• 
  Izgradnja stadiona Bilino polje, istočna tribina u kadru (1971)

Zenica se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena između 44° i 13' sjeverne geografske širine i 17° i 54' istočne geografske dužine. Na sjeveru graniči sa općinom Teslić, istočno od nje Žepče, Zavidovići i Kakanj. Zapadni dio graniči sa Travnikom, Vitezom, a na jugu sa Busovačom. Površina iznosi 558.5 km². U regionalnom smislu pripada Planinsko-kotlinskoj Bosni, preciznije Gornjobosanskoj-lašvanskoj mezoregiji. U prirodno-geografskom pogledu, smještena je uz srednji dio rijeke Bosne.^[24]

Na sjevernim dijelovu nalazi se Vučija planina i Kosovnjak. Na istočnim granicama nalazi se Velika Manjača i Ravna planina , dok ja južnom dijelu nalaze se Krčke stijene, Janjićki vrh i Zvečaj. Na zapadu su, Golubak, Visoka glava, Vučijak i Crni Vrh. Uz urbani dio grada su brda niže nadmorske visine sa svojim vidikovcima: Tetovo, Volovska glava, Crnile, Zmajevac, Hamida, Klopačke stijene i izletište Smetovi.

Smetovi su smješteni 8 km od centra, gdje postoje uređene staze za šetnju, vožnju biciklom te sportski tereni za košarku, fudbal i odbojku u pijesku. Uređen je i za zimske uslove u vidu ski lifta i staza za skijaše. Sa Smetova je vidljivost po vedrom vremenu i do 100 kilometara, pa se mogu vidjeti obližnje planine Zvijezda, Vranica, Vlašić i Lisac.^[25]

Teslić Travnik	Teslić, Žepče	Žepče
Travnik		Zavidovići Kakanj
Travnik Vitez	Busovača, Kakanj	Kakanj

Klima u Zenici je pretplaninsko umjereno kontinentalna. Ljeta u Zenici su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30 °C tijekom najtoplijih mjeseci. Noći su relativno svježe. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod nule, a snježni pokrivač može biti prisutan tijekom većeg dijela zime. Najtopliji dan je izmjeren 13, augusta 2024. i iznosio je 42,6 °C^[27], dok je najhladniji bio 24. januara 1963. i iznosio je -23,9 °C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 2014. iznosila je 1200,6 mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 519,2 mm.^[28][29]

Zenica ima veliki broj manjih rijeka i potoka koje se ulijevaju u rijeku Bosnu koja je najznačajniji vodeni tok. Izvor rijeke Bosne se nalazi na Ilidži, kod Sarajeva, a ušće u rijeku Savu kod Šamca, stim da je prirodni tok s juga na sjever. Kroz Zenicu protiče 47,95 km od ukupnih 274 km koliko iznosi dužina rijeke Bosne. Duž iste nalaze se saobraćajnice i željeznička pruga.

Osim Bosne, postoje tokovi rijeka Lašva, Babina rijeka, Kočeva, a nešto dalje su i Bistričak, Gračanićka, Nemilska, Orahovička, Starinska i Džulanova rijeka. Značajniji potoci su Bukovica, Janjićki, Tetovski, Zvečajski, kao i potoci Perin han.

Oko 10 km jugoistočno od grada, između naselja Mutnica i Mošćanica, postoji vještačko jezero Mošćanica površine od dva hektara.^[30]

Panoramski pogled na Zenicu: lijevo željezara, naselja Nova Zenica i Čaršija, u sredini i desno naselja Mokušnice, Odmut i brdo Crnile

Zenica posjeduje sljedeće institucije od kulturnog značaja: Simfonijski orkestar kamere, Bosansko narodno pozorište sa Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i Kabareom; Omladinski hor, Likovna galerija i Muzej grada Zenice. U Bosanskom narodnom pozorištu, pored stalnog ansambla, aktivna je i Dječija scena sa sopstvenim programom.^[31][32]

Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", jest podružnica u Zenici od 2010. koja organizuje godišnje uskršnje događaje.

Pop-rok grupa Dubioza kolektiv, Anasabl srednjovjekovne muzike Fugato, i Nemoguće vruće potiče iz ovog grada.

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine u Zenici nalaze se na raznim dijelovima grada, a ima ih ukupno 9, a to su: Crkva Rođenja Presvete Bogorodice, Crkva svetog Ilije sa župnim uredom, Fabrika papirna u Novoj Zenici, Ploča velikog sudije Gradeše koja se nalazi u Muzeju grada Zenice, Sejmenska džamija, Stara džamija sa haremom u naselju Orahovica kod Nemile, Stari grad Vranduk, Sultan Ahmedova džamija i medresa prekoputa džamije i zgrada nekadašnje Sinagoge u Zenici.^[33]

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zenicu sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:^[39]

Arnauti, Banloz, Bijele Vode, Bistrica, Bistrica Gornja, Briznik, Bukovica, Dobriljevo, Donja Vraca, Donji Čajdraš, Drugavci, Dusina, Gladovići, Gorica, Gornja Gračanica, Gornja Višnjica, Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji Čajdraš, Gradina, Gradišće, Grm, Gumanci, Janjac, Janjićki Vrh, Janjići, Jasika, Jastrebac, Jezera, Jurjevići, Kasapovići, Klopački Vrh, Kolići, Koprivna, Kovačići, Kovanići, Kozarci, Kula, Lašva, Lijeske, Lokvine, Loznik, Ljubetovo, Mošćanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Orahovica, Osojnica, Osredak, Palinovići, Pepelari, Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Pojske, Ponihovo, Ponirak, Puhovac, Putovičko Polje, Putovići, Radinovići, Sebuja, Smajići, Starina, Stranjani, Sviće, Šerići, Šiblići, Tišina, Topčić Polje, Trešnjeva Glava, Vranduk, Vranovići, Vražale, Vrhpolje, Vukotići, Zahići, Zenica i Živkovići.

Naseljeno mjesto Jezera su ranije pripadala općini Teslić, koje je poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma ušlo u sastav Zenice, a naselje Blatnica u općinu Teslić (Republika Srpska).

Na popisima 1971. i 1981, postojala su i naseljena mjesta: Babići, Čekote, Dolac, Dolipolje, Donja Gračanica, Drinjani, Drivuša, Dvor, Gnusi, Gojakovac, Jagodići, Jelina, Jezero, Jokovići, Klopče, Konjevići, Kopilo, Kovačevići, Krivići, Lađice, Miklići, Mrgodići, Mulići, Orahovičko Polje, Pečuj, Perin Han, Podbrežje, Poratje, Potok, Pridražići, Rajčevići, Raspotočje, Rebrovac, Ričice, Rijeka, Sidica, Spahići, Šušanj, Tuganja, Urije, Varda, Visokovci, Vjetrenice, Vrselje i Vukovići. Ova naselja su na popisu 1991. ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

Urbani dio Zenice^[40] čine sljedeća naselja:

Grad Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije – simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka – sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec – simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići – simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda.

Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom.^[41][42] Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.

Uvjeti i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.^[43]

Zenica je industrijski centar. U politici razvoja industrije dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880, a proizvodnja čelika 1892.

U predratnom periodu u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m² tkanine, 158.000 hl mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992–1995) nije pretrpjela ratna razaranja, rat je ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i ovčijeg sira.

Zenica je spojena sa Sarajevom autoputem A1, a međusobno su udaljeni 69,3 km cestovnim putem, a povezani su i željezničkom prugom, kroz dolinu rijeke Bosne.^[44] Istim autoputem povezana je i sa Mostarom sa 176 km^[45] udaljenošću, a željeznička pruga se nastavlja južno i dolazi do obale u Pločama.

Putevi u gradu su relativno obnovljeni sa početkom izgradnje 2012, a jedna od magistrala jeste Glavna gradska magistrala (GGM), sa ukupnom dužinom od 7,85 km.^[46] Sve ceste su povezani kružnim tokovima, što Zenicu čini jedan od rijetkih gradova u regionu bez semafora.^[47] U fazi saniranja i proširivanja su putevi prema okolnim mjestima i selima, a radovi su u toku koridora Vc u obližnjem naselju Nemila.^[48]

Najvažnije infrastrukturne i transportne kompanije iz Zenice su Almy gradnja, ITC, Arkon, Arel, Uniprojekt komerc - inžinjering, Komgrad - Ze, Almi - transport, Geosonda, Engra, ŽGP - Zenica i ostali.

Najbliži aerodrom je Međunarodni aerodrom Sarajevo.^[49][50]

Zenica je univerzitetski grad. Univerzitet u Zenici se sastoji od nekoliko fakulteta: mašinski, metalurško-tehnološki, filozofski, pravni, ekonomski, medicinski, islamski pedagoški fakultet i politehnički fakultet.^[51]

U Zenici postoji 19 osnovnih škola, a neke među njima su: OŠ Musa Ćazim Ćatić, OŠ Meša Selimović, OŠ Mak Dizdar, OŠ Edhem Mulabdić, OŠ Vladimir Nazor, OŠ Miroslav Krleža i ostale.

Srednje škole u Zenici su:

1. Prva gimnazija Zenica^[52]
2. Druga gimnazija Zenica^[53]
3. Gimnazija KŠC “Sv. Pavao”^[54]
4. Medicinska škola Zenica^[55]
5. Tehnička škola Zenica^[56]
6. Mješovita škola “Mladost” Zenica^[57]
7. Muzička srednja škola Zenica^[58]
8. Ekonomska škola Zenica^[59]
9. Industrijska škola Zenica^[60]
10. Srednja škola za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje^[61]

Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.^[62]

Savez izviđača Federacije Bosne i Hercegovine su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa pomažu im odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem (socijalizacijom djece) i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini. Neke od aktivnosti su: Eko izviđački centar Smetovi (tokom cijele godine), sanitacija i čišćenje vode, izviđački ekološki centar "Boračko jezero", učenje kroz igru, proizvodnja zdrave hrane, kao i mnoge ostale koje se sprovode kroz radionice, seminare, eko akcije, izlete, ljetovanja, zimovanja.^[63] Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je približno 100.000 mladih ljudi.

Izviđači u Zenici se sastoje od tri odreda:

• Odred izviđača “Lisac” Zenica
• Odred izviđača “Smet” Zenica
• Odred izviđača "Zmajevac" Zenica

Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, bila je onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelomično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret"^[64], a kasnije i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.^[65]

Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni Bosne i Hercegovine kao i "Eko pokret" se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.^[66][67]

Regionalna deponija grada „Mošćanica” (RDM) d.o.o. Zenica smještena je između sela Mošćanica, Mutnica, Palinovići, Briznik, Arnauti, Ponihovo i Plavčići, jugoistočno od centra grada.^[68][69] Preuzima sav otpad iz Zenice i okolnih mjesta, dok kompanija za saniranje otpada i održavanje gradskih parkova u ulica njemačka Alba d.o.o.^[70]

Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. Takmiči se u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine.^[71] Postoje i istoimeni košarkaški, ragbi i rukometni klub.^[72]

Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak Bosne i Hercegovine.

Od 1992. zapažene međunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugić-Salkić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatist Arnel Kalušić, te atleričari Amel Tuka, Hamza Alić i Mesud Pezer.^[73][74]

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na alpinizam i sportsko penjanje.

Glavni medij komunikacije u gradu je javni servis, Radio-televizija Zenica (RTVZE), te predstavlja jedinu televiziju. Servis je smješten u Ulici Bulevara Kralja Trvtka I, prekoputa glavne autobuske stanice.^[75] Postoje mnoge radio-stanice, a među njima najpoznatijim su: Radio Zenit, Radio Aktiv, Radio TNT Zenica, BM radio i Radio Zeničko nebo.^{[76][77][78][79]}

Zenica ima jedan list koji je besplatan (predstavlja prve bosanskohercegovačke besplatne novine), Superinfo, koji se građanima dijeli na uličnim štandovima (danas rijetko na ovaj način).^[80] Grad u svom sjedištu ima zvanični glasnik (Službene novine Grada Zenica).^[81]

Mnoga sjedišta dopisništva nacionalnih listova Dnevni avaz i Oslobođenje nalaze se u Zenici, kao i lokalni list Naša riječ (od 1956) koji se nalazi u zgradi "Jabuka" ispod Hamide, u Masarikovoj i na drugoj strani zgrade sjedišta RTVZE.^[82] Od elektronskih medija najpoznatiji su: Zenicablog, Zenicainfo i 072info.^[83][84][85]

Grad Zenica ima 9 gradova prijatelja^[86] (sestrinski gradovi):

• Gelsenkirchen, Njemačka
• Hunedoara, Rumunija
• Üsküdar, Istanbul, Turska
• Karşıyaka, Izmir, Turska
• Luleå, Švedska
• Jajce, Bosna i Hercegovina
• Veles, Sjeverna Makedonija
• Fiorenzuola d'Arda, Italija
• Zalaegerszeg, Mađarska

• 
  Mapa grada Zenice
• 
  Panorama grada Zenice u rano proljeće
• 
  Hadži Mazića kuća (Zgrada Zeničkog muftijstvo)
• 
  Ulica kod Trga Alije Izetbegovića
• 
  Gradska biblioteka i čitaonica Zenica
• 
  Zgrada Islamske zajednice pored Sultan Ahmedove džamije (2024)
• 
  Bulevar grada Zenice
• 
  Tržnica Zenice (pijaca)
• 
  ZEPS Zenica
• 
  Fontana kod zgrade Uglovnica

• Dani Kulina bana
• Univerzitet u Zenici
• Kameni spavač (trg)
• Masakr u Zenici
• Stadion "Bilino polje"
• Mokušnice
• Medicinska škola Zenica

Commons ima datoteke na temu: Zenica

Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Zenica

Portal Bosna i Hercegovina

• Zvanični sajt grada Zenice
• Zvanični sajt Univerziteta u Zenici