Konjic

Konjic
Konjic
Grad
	Grad Konjic
	Konjic
	Grb
	; Grad Konjic u Bosni i Hercegovini
	KonjicLokacija u Bosni i Hercegovini
	Koordinate: 43°39′15.9″N 17°57′38.6″E / 43.654417°N 17.960722°E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Hercegovačko-neretvanski
Vlada
• Gradonačelnik	Osman Ćatić (SDA)
Površina
• Grad	1.144,45 km2
• Naseljeno mjesto	5,24 km2
Stanovništvo (2013)
• Grad	25.148
• Grad (gustoća)	21,97 /km2
• Naseljeno mjesto	10.732
• Naseljeno mjesto (gustoća)	2.048,09 /km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	88 400
Pozivni broj	(+387) 36
Matični broj	127477
Matični broj grada	10529
Veb-sajt	www.konjic.ba

Konjic je grad i naseljeno mjesto na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini sa obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.

Historija

Neolit

U naselju Lisičićima otkriveno je arheološko nalazište koje pripada mlađem kamenom dobu. Po ovom prvom i najznačajnijem nalazištu cijela grupa je nazvama Lisičićka grupa.

Rimski period

Arheolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu Karl Pač pronašao je na brdu Repovica u Konjicu, 1897. godine, veliko arheološko nalazište "Konjički Mitrej" (svetilište boga Mitre). Pronađeni su temelji pravouganog svetilišta koje se prostiralo na 45 m². Ovaj mitrej nije ukopan dublje u zemlju, kao što je bilo uobičajeno u gradnji ovih hramova.

Mitrej je imao reljefnu sliku boga Mitre, predstavljenog kao Bog Sunca, u perzijskom odijelu, mlad, snažan, u punom zamahu, ubija svetog bika, kako bi prinio kao žrtvu velikom Ahuramazdi. Slika je dopunjena brojnim simbolima (životinje, geniji) i scenama iz Mitrinog mita ili nekog kultnog rituala. Na poleđini reljefa je prikaz Mitrinog obreda i pričesti.^[3]

Slično nalazište je i u naselju Lisičići.

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Konjic imala je 43.878 stanovnika, raspoređenih u 151 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Konjic je, gotovo u cjelini, ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušao je dio naseljenog mjesta Česim.

Grad Konjic

Sastav stanovništva – grad Konjic
	2013.	1991.	1981.^[4]	1971.^[5]	1961.^[6]
Osoba	25 148 (100,0%)	44 086 (100,0%)	43 677 (100,0%)	40 879 (100,0%)	38 333 (100,0%)
Bošnjaci	22 486 (89,41%)	24 019 (54,48%)¹	22 826 (52,26%)¹	21 599 (52,84%)¹	17 972 (46,88%)¹
Hrvati	1 553 (6,175%)	11 513 (26,11%)	11 748 (26,90%)	12 034 (29,44%)	11 866 (30,96%)
Srbi	355 (1,412%)	6 620 (15,02%)	6 518 (14,92%)	6 669 (16,31%)	7 346 (19,16%)
Nisu se izjasnili	168 (0,668%)	–	–	–	–
Bosanci i Hercegovci	152 (0,604%)	–	–	–	–
Romi	114 (0,453%)	–	179 (0,410%)	70 (0,171%)	1 (0,003%)
Muslimani	89 (0,354%)	–	–	–	–
Bosanci	86 (0,342%)	–	–	–	–
Ostali	83 (0,330%)	573 (1,300%)	136 (0,311%)	180 (0,440%)	58 (0,151%)
Nepoznato	24 (0,095%)	–	–	–	–
Albanci	18 (0,072%)	–	29 (0,066%)	2 (0,005%)	82 (0,214%)
Jugoslaveni	10 (0,040%)	1 361 (3,087%)	2 147 (4,916%)	202 (0,494%)	814 (2,123%)
Crnogorci	4 (0,016%)	–	67 (0,153%)	76 (0,186%)	111 (0,290%)
Makedonci	3 (0,012%)	–	8 (0,018%)	16 (0,039%)	18 (0,047%)
Pravoslavci	2 (0,008%)	–	–	–	–
Slovenci	1 (0,004%)	–	13 (0,030%)	23 (0,056%)	51 (0,133%)
Mađari	–	–	6 (0,014%)	8 (0,020%)	14 (0,037%)

¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naseljeno mjesto Konjic

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Konjic
	2013.	1991.	1981.^[4]	1971.^[5]	1961.^[6]
Osoba	10 732 (100,0%)	13 729 (100,0%)	11 545 (100,0%)	9 584 (100,0%)	5 927 (100,0%)
Bošnjaci	9 475 (88,29%)	6 697 (48,78%)¹	4 947 (42,85%)¹	4 316 (45,03%)¹	2 090 (35,26%)¹
Hrvati	607 (5,656%)	3 036 (22,11%)	2 566 (22,23%)	2 925 (30,52%)	1 727 (29,14%)
Srbi	195 (1,817%)	2 536 (18,47%)	2 116 (18,33%)	2 000 (20,87%)	1 652 (27,87%)
Bosanci i Hercegovci	141 (1,314%)	–	–	–	–
Nisu se izjasnili	127 (1,183%)	–	–	–	–
Ostali	57 (0,531%)	265 (1,930%)	50 (0,433%)	71 (0,741%)	22 (0,371%)
Muslimani	45 (0,419%)	–	–	–	–
Bosanci	44 (0,410%)	–	–	–	–
Albanci	18 (0,168%)	–	26 (0,225%)	2 (0,021%)	7 (0,118%)
Nepoznato	9 (0,084%)	–	–	–	–
Jugoslaveni	8 (0,075%)	1 195 (8,704%)	1 755 (15,20%)	160 (1,669%)	337 (5,686%)
Crnogorci	3 (0,028%)	–	60 (0,520%)	64 (0,668%)	48 (0,810%)
Makedonci	2 (0,019%)	–	8 (0,069%)	16 (0,167%)	15 (0,253%)
Slovenci	1 (0,009%)	–	13 (0,113%)	23 (0,240%)	23 (0,388%)
Mađari	–	–	4 (0,035%)	7 (0,073%)	6 (0,101%)

¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate osobe

Zulfikar Džumhur - putopisac, slikar i karikaturista
Amra Halebić - pjevačica
Irina Kapetanović - rock muzičarka
Kasim Prohić - filozof profesor estetike
Mirjana Kapetanović - književnica
Adnan Velagić - prof. dr.
Senadin Begtašević - prof. dr.
Esad Bajić - pisac
Zerina Cokoja- pjevačica
Alma Subašić - pjevačica
Ismet Smajlović - pisac
Said Šteta - pisac
Bajro Perva - pisac
Hajrudin Sarajlić - pisac
Nezim ef. Halilović
Ekrem Macić - pisac aforizama

Također pogledajte

Reference

^ "Konjic". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
^ Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
^ ^a ^b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
^ ^a ^b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
^ ^a ^b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Konjic

Portal Bosna i Hercegovina

Zvanični sajt grada Konjica

[izbori2020-1] "Konjic". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.

[2] "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.

[3] Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

[Nacionalni_sastav_stanovništva_SFR_Jugoslavije_1981.-4] "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.

[Nacionalni_sastav_stanovništva_SFR_Jugoslavije_1971.-5] "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.

[Nacionalni_sastav_stanovništva_FNR_Jugoslavije_1961.-6] "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

[1]