Oštra Luka
Ovo je glavno značenje pojma Oštra Luka. Za naselje u općini Donji Žabar, BiH pogledajte Oštra Luka (Donji Žabar, BiH).| Oštra Luka | |
|---|---|
 Oštra Luka | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet |  Republika Srpska |
| Vlast | |
| • Načelnik | Dragan Stanar |
| Površina | |
| Općina | 232,4 km²[1] |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 2786 |
| Naseljeno mjesto | 782 |
| Stranica | opstinaostraluka.org |
 | |
 Položaj općine Oštra Luka u Bosni i Hercegovini | |
Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. Od područja koje je ušlo u sastav Republike Srpske formirana je općina Oštra Luka. Ranije je nosila naziv Srpski Sanski Most, ali u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH od 22. rujna i 27. veljače 2004. godine naziv je proglašen neustavnim, te se zamjenjuje nazivom Oštra Luka.[2]
| Oštra Luka | ||||||
| godina popisa | 1991.[3] | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 778 (92,84 %) | 577 (66,55 %) | 743 (97,89 %) | |||
| Hrvati | 32 (3,81 %) | 28 (3,22 %) | 8 (1,05 %) | |||
| Muslimani | 7 (0,83 %) | 10 (1,15 %) | 4 (0,52 %) | |||
| Jugoslaveni | 17 (2,02 %) | 252 (29,06 %) | 3 (0,39 %) | |||
| ostali i nepoznato | 4 (0,47 %) | 0 | 1 (0,13 %) | |||
| ukupno | 838 | 867 | 759 | |||
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Općinu Oštra Luka sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[4]
Batkovci, Budimlić Japra, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Duge Njive, Garevica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Koprivna, Marini, Mrkalji, Oštra Luka, Ovanjska, Podvidača, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita, Trnova, Usorci i Zenkovići.
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Sanski Most koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Ovaj prostor u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu Hrvatskog Kraljevstva, a kasnije je i dio Sanske županije i biskupije.
U 14. stoljeću područjem gospodare moćni knezovi Blagajski-Babonići, a početkom 15. ga kraće vrijeme kontrolira Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
U 16. stoljeću područje pada pod osmanlijsku vlast, pod kojom i ostaje do Berlinskog kongresa 1878., kada ga okupira i 1908. aneksira Austro-Ugarska. Nakon toga je dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, pa kraljevine Jugoslavije, kao dio Vrbaske banovine, pa Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.
- mons. Marko Kamenjaš, hrv. katolički svećenik iz BiH, visoki crkveni dužnosnik
- ↑ Opšti podaci, opstinaostraluka.org, preuzeto 28. veljače 2020.
- ↑ (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 28. veljače 2020.
| |||||