Istočni Drvar
| Istočni Drvar | |
|---|---|
 Potoci | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet |  Republika Srpska |
| Vlast | |
| • Načelnik | Milka Ivankovic |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 79 |
 | |
 Položaj općine Istočni Drvar u Bosni i Hercegovini | |
Istočni Drvar je jedna od najmlađih i najmalobrojnijih bosanskohercegovačkih općina, a pripada Republici Srpskoj. Prije rata u Bosni i Hercegovini bila je dio općine Drvar.
| Stanovništvo općine Istočni Drvar | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Srbi | 78 (98,73 %) | |||||
| Hrvati | 1 (1,27 %) | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 0 | |||||
| ukupno | 79 | |||||
Općinu Istočni Drvar sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[1]
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Drvar koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Naselje Potoci, danas sjedište općine, nastalo je još krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kao radničko i željezničko čvorište. Nekada je imalo između tri tisuće do 3,5 tisuće stanovnika, i bilo je to mjesto s uređenom infrastrukturom, školom, poštom, ambulantom, vodovodnom mrežom, prodavaonicama, kino-salom...
Ovo je općina koja ima deset puta više zaposlenih nego što ima stanovnika, što govori o velikom privrednom potencijalu. Kao šumom bogato područje, Potoci predstavljaju posebnu teritorijalnu organizaciju, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u regiji. Urađeno je preko tri i pol kilometra asfaltne ceste. Izgrađen je vodovod Srnetica – Potoci u dužini od 11.000 m i dovedena pitka voda, a sada je u fazi izgradnje distribucijske vodovodne mreže za sva naselja. Također je izvršena sanacija postojećih izvorišta, a programom je planirano jamčiti veće rezerve vode izgradnjom spremnika s većim kapacitetima za čuvanje vode koja bi se koristila u sušnom razdoblju. Na području općine izvršena je samofinanciranjem elektrifikacija i doveden je dalekovod 10/20kV. U planu je izraditi projektnu dokumentaciju s dovođenje električne energije od Uvale do Srnetice. Kanalizacijska mreža za otpadne i oborinske vode nije napravljena, ali postoji projektna dokumentacija i planira se raditi kada se zajamče financijska sredstva. Zbrinjavanje čvrstog otpada se rješava u skladu sa zakonskim propisima, iako se odlaže na privremene deponije. Brzoglasna mreža funkcionira preko SLL mreže (pokretne telefonije )
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. svibnja 2019.
| |||||