Novi Haravgi
Novi Haravgi Νέα Χαραυγή | |
|---|---|
| Administrativni podaci | |
| Država | Grčka |
| Periferija | Zapadna Makedonija |
| Okrug | Kožani |
| Opština | Kožani |
| Stanovništvo | |
| — 2021. | 1.185 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 40° 19′ 31″ S; 21° 49′ 28″ I / 40.32521936199869° S; 21.824382659799948° I |
| Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
| Aps. visina | 756 m |
  Novi Haravgi Novi Haravgi na karti Grčke | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 50100 |
| Pozivni broj | 2461 |
| Registarska oznaka | KZ |
Novi Haravgi (grčki: Νέα Χαραυγή, Nea Haravgi) je naseljeno mesto u sastavu opštine Kožani, okrug Kožani, u periferiji Zapadna Makedonija, Grčka.
Ime
[uredi | uredi izvor]Ime Haravgi, naselje nosi od 1961. godine. Pre toga selo se zvalo Αμύγδαλα, Amigdala (1). Do 1928. godine selo se zvalo Τζουμά, Dzuma (2), izvedeno od turskog imena sela: Cuma, Džuma.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Selo leži u zapadnom podnožju planine Karakamen (Vermio).
Istorija
[uredi | uredi izvor]Osmansko carstvo
[uredi | uredi izvor]U knjizi „Etnografija Jedrenskog, Bitoljskog i Solunskog vilajeta“, izdatoj u Carigradu 1878. godine, a koja navodi statistike vezane za muško stanovništvo određenih naselja 1873. godine, navodi se da se selo Džuma nalazi u kazi Džumali, ima ukupno 600 domaćinstava sa 1.180 žitelja muslimana. (4)
Stefan Verković u delu „Topografsko-etnografske karakteristike Makedonije“, piše o selu Džuma:
"Pola sata zapadno od sela Bajrakli, nalazi se muhamedansko selo Džuma, podeljeno na dva dela. Jedan deo sela se nalazi na brdu, a drugi u polju. U selu je 36 kuća sa 105 nufuza (poreskih glava), koji plaćaju porez 3.800 pjastra. U selu se nalaze 2 džamije i nekoliko izvora pitke vode. U blizini sela je mesto gde se petkom održava pazar. (5)"
Službenik Bugarske egzarhije Vasil K'nčov (Vasil Kъnčov) u delu „Makedonija. Etnografija i statistika“ 1900. godine navodi da je Džuma tursko selo u Kajlarskoj kazi sa 850 stanovnika Turaka (3).
Po podacima grčkog konzulata u Elasoni iz 1904. godine navodi da u selu Dzuma živi 700 Turaka (6).
Posle Balkanskih ratova
[uredi | uredi izvor]U toku Prvog balkanskog rata, selo oslobađa grčka vojska, a ugovorima posle Drugog balkanskog rata 1913. godine, i podele otomanske oblasti Makedonije, Džuma ulazi u sastav Kraljevine Grčke. Posle Grčko-turskog rata i dogovora o razmeni stanovništva selo je potpuno napušteno. Turci se iseljavaju u Malu Aziju, a na njihovo mesto se doseljavaju grčki prognanici iz Turske.
Po statistikama iz 1928. godine, selo je čisto izbegličko i ima 299 prognanih grčkih porodica sa 1.256 stanovnika (7). Iste 1928. godine selo menja ime u Amigdala, a od 1961. godine u Haravgi.
Krajem 80.-tih i početkom 90.-tih godina prošlog veka, zbog pronalaska velikih količina uglja selo je izmešteno u neposrednu blizinu grada Kožana i dobija svoje današnje ime Novi Haravgi (Nea Haravgi). Po popisu stanovništva iz 2001. godine staro selo Haravgi ima samo 18 stanovnika.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- [1]
- [2]
- [3]
- „Makedoniя i Odrinsko. Statistika na naselenieto ot 1873 g.“ Makedonski naučen institut, Sofiя, (1995). str. 98-99.
- Verkovičъ, S. I. Topografičesko-эtnografičeskій očerkъ Makedonіi, SPb, (1889). str. 165.
- Σπανός, Κωνσταντίνος. "Η απογραφή του Σαντζακίου των Σερβίων", in: "Ελιμειακά", 48-49, 2001.
- Κατάλογος των προσφυγικών συνοικισμών της Μακεδονίας σύμφωνα με τα στοιχεία της Επιτροπής Αποκαταστάσεως Προσφύγων (ΕΑΠ) έτος 1928
