Prijeđi na sadržaj

Kaktus

Izvor: Wikipedija
Kaktusi
Echinocactus grusonii
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Caryophyllales
Porodica: Cactaceae
Juss.

Kaktusi su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz Amerike (Sjeverne, Srednje i Južne sa susjednim otocima). To su uglavnom bodljikave trajnice koje se odlično suprotstavljaju suši zahvaljujući sočnom i mesnatom sastavnom tkivu. Naziv sukulent odnosi se na svaku biljku sočnog tkiva stabljike i lišća, a često i korijena, koje zadržava vlagu i omogućuje biljci normalan razvoj u razdobljima sušnog vremena.

Uzgoj

[uredi | uredi kod]

Mješavina zemlje za kaktuse

Do danas je napisano mnogo teorija o najpovoljnijoj mješavini zemlje za kaktuse. Smatra se da je najbolja ona koja se temelji na sagnjilom lišću s dodatkom pijeska i gline, tj. 1 dio ilovače, 1 dio pijeska, 1 dio lisnjače.

Dodavanje umjetnih gnojiva

Neka od umjetnih gnojiva dodaju se s vremena na vrijeme u vodu za zalijevanje. Važno je da se ne pretjera u koncentraciji gnojiva, pogotovo kod tek presađenih biljaka. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do smanjenog rasta korijena. Mješavina zemlje sadrži dosta hranjiva za razdoblje od 3-5 godina ovisno o iskorištavanju biljke tokom njenog rasta.

Posude za sadnju kaktusa

Najčešće se upotrebljavaju glineni lonci i za početnike imaju prednost, jer se zemlja u njima umjereno suši i tako postoji mala mogućnost propadanja biljke od prevelike vlage. U plastičnim loncima zemlja gubi vlagu samo na površini, tako da mnogo uzgajivača koristi ovu vrstu lonaca. Oni su lagani, a na njima se ne stvaraju alge zbog glatke površine.

Zalijevanje kaktusa

Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na način zalijevanja biljaka. Većina kaktusa preko zime živi u stadiju mirovanja, ukoliko ih malo ili uopće ne zalijevamo. Isto tako i biljke u prostorijama s centralnim grijanjem traže vlagu, jer u protivnom dolazi do smežuranja stabljika i lišća. Uz nekoliko iznimaka većina će kaktusa preživjeti zimu ako im omogućimo temperaturu od 4-5°C. Mišljenje da su kaktusi biljke kojima nije potrebna voda, nije točno. Za zalijevanje je najbolja kišnica, ali su ljudi rijetko kad u mogućnosti sakupiti dovoljne količine.

Savjeti za zalijevanje: biljke u glinenim loncima jednom u

  • proljeće i jesen: 7-10 dana,
  • ljeto: 4-5 dana.

Ovi podaci vrijede u slučaju kada je temperatura od 21°-27 °C u proljeće i jesen, a preko 35 °C ljeti.

Svi kaktusi, uključujući i sukulente nisu podjednako željni vode. Da bi se poboljšao vodeni režim, mješavini zemlje treba dodati pijesak (on ima zadatak vršenja drenaže).

Štetnici i bolesti

Sve biljne vrste napadaju određeni štetnici i biljne bolesti, pa tako i kaktuse.

Glavni štetnici su crvci (napadaju podzemni i nadzemni dio biljke), štitaste uši (u obliku malih priljepaka na biljci), crveni pauk (sićušni crveni kukac koji napada cijelu biljku).

Što se tiče bolesti može se reći da im kaktusi i sukulentne biljke nisu naročito podložni, osim u ranim stadijima razvoja.

Postoje razna sredstva za zaštitu od nametnika i od bolesti. Budući da se svakodnevno sastav zaštitnih sredstva usavršava i stalno u prodaju dolaze pod novim imenima, najbolje je tražiti savjet mjerodavnih stručnjaka.

Kalendar radova

[uredi | uredi kod]

Siječanj

Nema nekih većih aktivnosti među biljkama u stakleniku osim što cvatu neki epifitni kaktusi. Ako biljke nose mnogo cvjetova, mora ih se zalijevati najmanje jednom tjedno, no to ovisi o temperaturi. Njima zimi odgovara temperatura od minimalno 10 °C, ali cvatu i pri nižim temperaturama. Conophytum i Lithops se tijekom siječnja ne zalijevaju.

Veljača

U prvoj polovici ovog mjeseca nema novosti, osim što će uz pojavu prvih sunčevih zraka neki kaktusi kao Rebutia i Mammillaria pokazati cvjetne pupove. Mnogi kaktusi se sada presađuju u veće posude tako da se pazi na grumen zemlje oko korijena, da ne bi došlo do oštećenja. U ovo doba se može očekivati i pojava nametnika-crvaca koje se uništi nekim od insekticida.

Ožujak

Mnoge biljke vidno rastu, a pogotovo lisnati sukulenti, kojima je sada potrebno i više vode. Uz povoljnu toplinu i dosta sunca, veliki će broj okruglih kaktusa i neki epifitni pokazati cvjetne pupove. Veći epifitni kaktusi s velikim cvjetovima trebat će više vode i gnojiva.

Travanj

Svim kaktusima, osim nekim sukulentima, kao Conophytum već sada im se može dati dosta vode i to u ranim jutarnjim satima ako se očekuje vruć i sunčan dan. Za nekoliko dana i Opuntia će pokazati znakove života. Mnoge cvatuće biljke pokazat će znatan napredak u rastu.

Svibanj i Lipanj

U ovim mjesecima osjeća se sve jači rast i cvatnja, a povišenjem temperatura i veća potražnja za vodom. Pomnim promatranjem kaktusa može se ustanoviti koliko im je vode potrebno.

Srpanj, kolovoz i rujan

Rast svih biljaka je u toku. Conophytum i Lithops sada se može zaljevati kao i ostale biljke. Za koji dan i na njima će se pojaviti cvjetni pupovi. Sukulentne biljke kao Echeveria i Kalanchoe (Crassulaceae), razvit će mlade listove i, ako nemaju dovoljno vode, lišće će dobiti prekrasnu crvenu boju što daje posebnu ljepotu tim biljkama. Tokom ljeta veliku opasnost predstavlja crveni pauk koji na očigled uništava biljke pa ih treba pomno promatrati. Prvi hladniji dani rujna upozoravaju na postepeno smanjenje zalijevanja.

Listopad

Zalijevanje okruglih kaktusa se obustavlja, ali ne i onih koji upravo cvatu. Prve cvjetne pupove počinje pokazivati i božićni kaktus (Zygocactus truncatus).

Studeni i prosinac

Cvjetni se pupovi javljaju na većini kaktusa i prenosi ih se na toplo mjesto.

Razmnožavanje i cijepljenje kaktusa

[uredi | uredi kod]

Mnogi iz skupine pravih kaktusa, kao i neki sukulenti, su granati, tako da nema poteškoća pri rezanju izbojaka. Kod pravih kaktusa je dobro pričekati 10-14 dana dok se stvori kalus i tek tada se vade. Ukoliko je površina reza mala već se za nekoliko dana može usaditi u zemlju. Ako je rez velik, kao kod euforbija i cerusa, bolje je rez ostaviti 3-4 tjedna da kalusira. Za to vrijeme biljka mora biti na toplom i suhom mjestu i zasjenjena od utjecaja sunca. Isto tako taj postupak se koristi u slučaju ako biljka trune tokom zime, pa se reže na zdravom dijelu van truleži. Ima i drugih načina vegetativnog razmnožavanja. Neki sukulenti, posebno oni lisnati, razmnožavaju se listom i to tako da ga se sadi u pijesak ili odgovarajuću mješavinu zemlje i nježno svakog dana prska vodom. Iz toga lista će prvo potjerati korjenčić, a zatim i mladica. Ova metoda primjenjuje se kod vrsta rodova Echeveria, Graptopetalum, Kalanchoe, Sedum, Bryophyllum i drugih. Neke vrste Gasteria i Haworthia razmnožavaju se i iz pojedinih dijelova rezanog lista, i to tako da se pričeka koji dan, a onda takav dio lista se zasadi i orosi. Sansevierie se uspješno razmnožavaju na taj način. Kao što je spomenuto kao supstrat u koji se sade reznice koristi se pijesak. Osim pijeska koristi se mješavina lisnjače i pijeska, s time što je pijesak jače zastupljen. Mnogi kaktusi i neki sukulenti takvih su oblika, da bi se teško razmnožavali vegetativno. U tim slučajevima postoji mogućost skidanja vršnog dijela kaktusa, sušenja neko vrijeme i sadnja kao u već navedenim primjerima. Na staroj biljci će istjerati novo staničje.

Cijepljenje se vrši tako što se cijep uzima od spororastućih sorti i stavlja ga se na brzorastuće deblo kao bismo ubrzali rast. Biljke se mogu cijepiti u svakoj dobi starosti, ali će uspjeh biti veći, ako to radimo na mladoj biljci. Uzimaju se biljke stare 1-2 godine, a može i mlađe. Za cijepljenje je glavni alat britva ili oštar nož. Za podlogu cijepljenja preporučaju se sljedeće vrste: Trichocereus, Opuntia, Cereus, Pereskia, Myrtillocactus geometrizans, Hylocereus i Pereskiopsis. Kad se cijepe drugi sukulenti, bitno je da se uzimaju biljke iz iste porodice. Kod cijepljene biljke podloga zadržava vlagu, a mladica - novi vrh biljke - mora biti u sjeni i na toplom 10-14 dana. Pri kraju ovog razdoblja skine se učvrščivač, mladica je već priraštena na podlogu i biljka se počinje normalno održavati.

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]