Antioquia (departman)
Antioquia
| |
|---|---|
.svg)
| |
| U sastavu | Kolumbije |
| Upravni oblik | okrug |
| Službeni jezik | španjolski |
| Glavni grad | Medellín |
| guverner | Aníbal Gaviria Correa |
| Površina | 62805 km² |
| Stanovništvo | 6.677.930 |
| Gustoća | 106 stanovnika na km² |
Antioquia (španjolski: Departamento de Antioquia) je jedan od 32 departmana na koji je Kolumbija administrativno podjeljena.[1]
Departman Antioquia nalazi se na sjeveru zemlje, ima površinu od 62,805 km², na kojoj je 2020. živilo 6,677,930 stanovnika.[1]
Departman sa sjevera graniči sa Karipskim morem i departmanima Córdoba i Bolívar, sa istoka sa departmanima Santander i Boyacá, sa juga sa departmanima Caldas i Risaralda i sa zapada sa Departmanom Chocó.[2]
Teritorij departmana karakterizira raznolik reljef, od ravnica u slivu Rijeke Magdalene i obale Karipskog mora do 202 planina Centralnih i Zapadnih Kolumbijskih Kordiljera visokih od 1,000 do 4,080 metara (Páramo de Frontino).[2]
Departman Antioquia je administrativno podjeljen na 125 općina, a administrativni centar departmana je grad Medellín.[2]
Antioquia je prije dolaska španjolskih konkvistadora bila naseljena brojnim domorodačkim plemenima ratobornih Kariba.[2]
Moreplovci Rodrigo de Bastidas i Juan de la Cosa prvi su 1500. - 1501. oplovili karipsku obalu i Zaljev Urabá. Alonso de Ojeda je 1510. na istočnoj obali Zaljeva Uraba podigao utvrdu San Sebastián de Urabá, koju je kasnije Vasco Núñez de Balboa, preselio na suprotnu obalu i nazvao Santa María la Antigua. To je bila baza iz koje su kretale ekspedicije u unutrašnjost, održala se do 1524., treću Necoclí osnovao je Alonso de Heredia 1535. pod imenom San Sebastián de Buenavista.[2]
Pedro de Heredia je 1536. poveo ekspediciju uz Rijeku Atrato prema planinskoj unutrašnosti. Zatim je Juan Badillo uz Rijeku Caucu stigao do Calia 1540. Ekspedicija Jorge Robleda osnovala je 1541. Antioquiu kasniju prijestolnicu departmana - Santa Fe de Antioquia.[2]
Medellín je nastao 1616. kao kolonija San Lorenzo de Aburrá, nakon tog je 1675. osnovan kao grad pod imenom Villa de Nuestra Señora de la Candelaria de Medellín. Toliko je narastao da je 1826. zamjenio Santa Fe de Antioquia kao prijestolnicu.[2]
Departman je osnovan 1830., - 1856. postao je država, a od 1886. je ponovno departman.[2]
Privreda departmana bazira se na industriji, rudarstvu, poljoprivredi, stočarstvu i uslugama.[2]
Departman je drugi u zemlji po industrijskoj razvijenosti, tvornice Antioquie proizvode; tekstil, odjeću, mašine, lijekove, umjetno gnojivo, papir, cement, kemijske i metalne proizvode.[2]
Uslužni sektor specijaliziran je za nekretnine, bankarstvo, transport i komunikacije. Što se tiče poljoprivrede, Antioquia je pva po proizvodnji kave i banana za izvoz, od ostalih kultura sadi se šećerna trska, žitarice, kasava, kakao, duhan i voće.[2]
Posljednjih dekada razvilo se stočarstvo u srednjem toku Rijeke Magdalene, Cauce i duž Zaljeva Uraba. Rudarstvo je tokom 19. vijeka, bilo baza iz kog se razvila industrija, još i danas se iskapa (u manjoj mjeri); zlato, srebro, željezna ruda, bakar i nešto drugih ruda.[2]
Departman ima solidnu cestovnu infrastrukturu, i nešto željeljezničkih pruga koje uglavnom služe za transport roba.
Antioquia ima oko 50 aerodroma, a najveći je Internacionalni aerodrom José María Córdoba u gradu Rionegro. Duž Magdalene nižu se luke; Puerto Berrío, Puerto Nare i Puerto Triunfo, a Murindó na Atratu i Nechí na Cauci. Na obali Karipskog mora leže luke Turbo, Arboletes i Necoclí.[2]
 | Amazonas • Antioquia • Arauca • Atlantico • Bolívar • Boyacá • Caldas • Caquetá • Casanare • Cauca • Cesar • Chocó • Córdoba • Cundinamarca • Guainía • Guaviare • Huila • La Guajira • Magdalena • Meta • Nariño • Norte de Santander • Putumayo • Quindío • Risaralda • San Andrés y Providencia • Santander • Sucre, Tolima • Valle del Cauca • Vaupés • Vichada | .svg) | |