Prijeđi na sadržaj

Sjenice

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Sjenice. Za druga značenja pogledajte Sjenice (razdvojba).
Sjenice
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Passeriformes
Podred:Passeri
Porodica:Paridae
Vigors, 1825.
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost sjenica
Rodovi
između 5 i 10, ovisno o sistematici
Baze podataka

Sjenice su porodica ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes). Ima 8 porodica s mnogobrojnim vrstama.

S izuzetkom tri monotipična roda Sylviparus, Melanochlora i Pseudopodoces, sjenice su izuzetno sličnog izgleda, i opisane su kao "jedne od najsličnijih ptičjih porodica što se tiče generalne morfologije". Uobičajena dužina im je 10 – 16 cm, a kod monotipičnih rodova to je 9 – 21 cm. Po težini variraju od 5 do 50 grama, odnosno od 7 do 30 grama kada se tri netipična roda uklone. Većina varijacija u porodici se odnosi na boju perja.

Kljunovi sjenica su uglavnom kratki, i variraju od zdepastih do finih, ovisno o ishrani. Vrste koje se više hrane kukcima imaju finije kljunove, a one koje jedu sjemenje imaju zdepastije. Najneobičniji kljun ima vrsta Pseudopodoces humilis, čiji je dug i zakrivljen.

Ponašanje

[uredi | uredi kôd]

Sjenice su aktivne, glasne i socijalne vrste. Teritorijalne su tokom sezone parenja, a van sezone parenja se često hrane u miješanim jatima, s drugim vrstama ptica. Veoma su prilagodljive i, nakon vrana i papiga, među najinteligentnijim su pticama. Nemaju stalnog partnera.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Sjenice su rasprostranjena porodica ptica, i pojavljuju se u većini Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike. Vrste roda Poecile nastanjuju Europu, Aziju do Sjeverne Amerike, južno do juga Meksika. Neke vrste u ovom rodu imaju prilično velik areal, a jedna vrsta, a sibirska sjenica, ima areal od Skandinavije do Aljaske i Kanade.

Vrste sjenica koje obitavaju u Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]


Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sjenice
Wikivrste imaju podatke o taksonu Sjenice