Prijeđi na sadržaj

Sanski Most

Izvor: Wikipedija
Sanski Most

Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
Županija Unsko-sanska

Vlast
 • NačelnikFaris Hasanbegović

Površina
Općina781 km²

Stanovništvo (2013.)
Općina41.475
Naseljeno mjesto16.913

Vremenska zonaSrednjoevropsko vrijeme (UTC)
Stranicasanskimost.gov.ba
Zemljovid

Položaj općine Sanski Most u Bosni i Hercegovini

Sanski Most je općina u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Sanski Most se nalazi na rijeci Sani u području Bosanske Krajine, između Prijedora i Ključa. Sanski Most administrativno pripada Unsko-sanskoj županiji Federacije Bosne i Hercegovine. Površina gradskog naselja Sanski Most iznosi 12,90 km2, a općine 781,17 km2.[1] Sanski Most s okolinom nalazi se u srednjem tijeku rijeke Sane, s osloncem na planinu Grmeč na zapadu i planine Mulež i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protječu rijeke Sana i osam rječica: Sanica, Dabar, Zdena, Bliha, Majdanska Rijeka, Japra, Sasinka i Kozica, te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekolicina jakih krških izvora koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, ispod planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su Hrustovača, Dabarska pećina i Fajtovačka pećina. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod utjecajem srednjoeuropske klime.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Na području općine nalazi se 176 grobova iz željeznoga doba, a među nalazima ističu se uvezeni predmeti iz Grčke i Italije (keramika). Od 13. do 15. stoljeća područje je u sastavu županije Sana, koja se nalazila u slavonskome kraljevstvu te je 1499. došla pod osmansku vlast.[2]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Sanski Most
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Muslimani 28.136 (46,65 %) 27.083 (43,35 %) 24.839 (39,99 %)
Srbi 25.363 (42,05 %) 26.619 (42,61 %) 30.422 (48,98 %)
Hrvati 4322 (7,16 %) 5314 (8,50 %) 6307 (10,15 %)
Jugoslaveni 1247 (2,06 %) 2772 (4,43 %) 195 (0,31 %)
ostali i nepoznato 1239 (2,05 %) 679 (1,08 %) 339 (0,54 %)
ukupno 60.307 62.467 62.102

Sanski Most (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

[uredi | uredi kôd]
Sanski Most
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Srbi 7831 (45,67 %) 5691 (40,57 %) 3410 (39,27 %)
Muslimani 7245 (42,25 %) 6067 (43,25 %) 4545 (52,34 %)
Hrvati 646 (3,76 %) 523 (3,72 %) 558 (6,42 %)
Jugoslaveni 901 (5,25 %) 1504 (10,72 %) 96 (1,10 %)
ostali i nepoznato 521 (3,03 %) 242 (1,72 %) 73 (0,84 %)
ukupno 17.144 14.027 8682

Popis 2013.

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Sanski Most
godina popisa 2013.[4]
Bošnjaci 38.344 (92,45 %)
Srbi 1837 (4,43 %)
Hrvati 722 (1,74%)
ostali i nepoznato 572 (1,38 %)
ukupno 41.475
Sanski Most – naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[4]
Bošnjaci 15.930 (94,19 %)
Srbi 401 (2,37 %)
Hrvati 177 (1,05 %)
ostali i nepoznato 405 (2,39 %)
ukupno 16.913

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Općinu Sanski Most sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[4]

Batkovci, Bjeline, Bojište, Bosanski Milanovac, Bošnjaci, Brdari, Čaplje, Demiševci, Djedovača, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Donji Dabar, Donji Kamengrad, Donji Lipnik, Dževar, Đurići, Fajtovci, Glavice, Gorice, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Gornji Dabar, Gornji Kamengrad, Gornji Lipnik, Grdanovci, Hadrovci, Hrustovo, Husimovci, Ilidža, Jelašinovci, Kijevo, Kljevci, Koprivna, Kozin, Krkojevci, Kruhari, Lukavice, Lušci Palanka, Lužani, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Modra, Mrkalji, Naprelje, Okreč, Otiš, Podbriježje, Podlug, Podovi, Podvidača, Poljak, Praštali, Sanski Most, Sasina, Skucani Vakuf, Slatina, Stara Rijeka, Stari Majdan, Suhača, Šehovci, Škrljevita, Tomina, Trnova, Usorci Vrhpolje i Zenkovići.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:

Batkovci, Budimlić Japra, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Duge Njive, Garevica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Koprivna, Marini, Mrkalji, Oštra Luka, Ovanjska, Podvidača, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita, Trnova, Usorci i Zenkovići. Od ovog područja nastala je općina Oštra Luka.

Na popisu 1971. godine postojalo je i naseljeno mjesto Zdena. Ovo naselje je na popisu 1981. ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

U Sanskom Mostu postoje nalazišta gipsa.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Sport

[uredi | uredi kôd]

Prvi koš u povijesti Općine Sanski Most postigla je Milena Bjelovuk, za vrijeme ŽKK Sana koji je postojao u vremenskom razdoblju od 1985. do 1995. pod vodstvom trenera Branislava Vučenovića. Klub je za vrijeme postojanja postizao uspješne rezultate. Ženski Košarkaški klub Sana je čak bio i u republikčkoj ligi Bosne i Hercegovine. Klub više ne postoji.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Vedad Biščević, Edin Biščević: Građa za historiju Općine Sanski Most Sanski Most 2009.
  2. Sanski Most | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 25. veljače 2021.
  3. a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. veljače 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Sanski Most koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Sanski Most treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.