Ilidža

Ovo je glavno značenje pojma Ilidža. Za druga značenja pogledajte Ilidža (razdvojba).

Ilidža
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Sarajevska
Sjedište	Ilidža
Načelnik	Nermin Muzur
Površina	km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	66.730 (2013.) /km²

Ilidža je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Samo naselje Ilidža djeluje kao glavno predgrađe Sarajeva. Ilidža je najstarije naseljeno područje Sarajeva bogato prirodnim ljepotama, s ostalim dijelovima grada povezano tramvajem i autocestom.

Općina Ilidža jedna je od devet općina Sarajevske županije. Smještena je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeka Bosne i Neretve, povezujući srednju Europu na sjeveru i Jadransko more na jugu. Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i Središnoj Bosni, poput željezničke pruge Sarajevo – Ploče i autoceste A1.

Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najširem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znače i urbane razvojne okosnice. Centralnu točku u kojoj se sustižu ovi razvojni pravci čini Općina Ilidža u Sarajevskom polju. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglašenom morfološkom i urbanom izražajnošću i okolnostima. Prirodni resursi, drastično različiti od kotline Miljacke u kojoj se smjestilo Sarajevo, određuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Smještena na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva (gdje su u najbližem susjedstvu, na udaljenosti od stotinjak metara, još od 16. stoljeća do danas, aktualne džamije, crkve i sinagoga, što se može doživjeti još samo u Jeruzalemu), Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište. Locirana je u podnožju planine Igman, u zelenom i vodom i šumom obilatom pejzažu.

Prije rata je ukupna površina područja Općine obuhvaćala 162 km². Daytonskim sporazumom dio Općine pripao je srpskom entitetu, tako da ukupna površina sada iznosi oko 149,50 km².

Glavnina teritorija općine nalazi se u porječju rijeke Bosne, gdje se nalazi i njezin izvor. Uz rijeku Bosnu nalazi se i rijeka Željeznica koja se ulijeva u nju. Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog do brežuljkastog i krškog u području planine Igman koja ju je prirodno ograničila s jugozapadne strane, s najvišim vrhom (Crni vrh 1.499 m). Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ilidža

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Ilidža imala je 66.730 stanovnika, od toga 63.528 u samoj Ilidži, tj. dijelu naseljenog mjesta Sarajevo.^[1]

U sastavu općine Ilidža nalazi se 12 naseljenih mjesta sa sljedećim brojem stanovnika:

• Buhotina – 85
• Jasen – 9
• Kakrinje – 411
• Kobiljača – 349
• Krupac – 13
• Rakovica – 1.836
• Rudnik – 377
• Sarajevo Dio - Ilidža – 63.528
• Vela – 7
• Vlakovo – 3
• Zenik – 108
• Zoranovići – 4

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Ilidža ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta Gornje Mladice i Kasindo u cijelosti te dijelovi naseljenih mjesta Krupac i Sarajevo Dio - Ilidža. Od ovog područja i naseljenog mjesta Sarajevo Dio - Novi Grad Sarajevo formirana je općina Istočna Ilidža.^[2]

Mjesne zajednice općine su: Butmir, Donji Kotorac, Sokolović Kolonija, Hrasnica I, Hrasnica II, Ilidža Centar, Lužani, Vreoca, Vrelo Bosne, Blažuj, Rakovica, Osjek, Otes, Stup, Stup II i Stupsko Brdo.^[3]

Na lokaciji poljoprivredne stanice u Butmiru otkriveno je 1983 prapovijesno naselje najveće neolitsko nalazište na prostoru južnoslavenskih zemalja. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere:

• Butmir I, 5100 - 4900. godine,
• Butmir II, 4850 - 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine),
• Butmir III, do 4500. godine (rezultati iz 2002. godine).

Arheološko područje Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice i u relativnoj blizini izvora rijeke Bosne. Terasa uz rijeku Željeznicu bila je vrlo pogodna za nastanak kasno neolitskog naselja. U pozadini te terase pruža se ravno zemljište pogodno za poljoprivrednu djelatnost. Blizina šumovitog Igmana omogućavala je nabavu drva i lov.

Veličina naselja iznosi oko 24 000 m², tj. zauzima površinu 185x130 m. U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina, a smatra se da je obuhvaćen samo dio naselja. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Stiče se dojam da su u tako grupiranim nastambama bili nastanjeni pojedini rodovi koji su zajedno živjeli unutar ovog naselja.

Naselje u Butmiru se među nabrojanim istovremenim lokalitetima ističe najvećom raznovrsnošću kamenog i kremenog materijala. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića s rupom za nasađivanje, čija je proizvodnja bila najrazvijenija baš u Butmiru, dugih retuširanih noževa i ostalih poznatih tipova alatki tog perioda.

Keramika butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. U tehničkom pogledu to je najbolje izrađena keramika, a majstori su dostigli najviši umjetnički domet u njenom ukrašavanju. Osnovni oblici spiralno trakaste keramike su: loptaste vaze, loptaste vaze s visokim vratom, bikonične zdjele i šolje, vaze sa zaobljenim gornjim dijelom ili s cilindričnim vratom, kanope (kruškoliko vaze), visoke šolje ovalnog profila, vaze s više nogu, razno minijaturno posuđe, te žrtvenici s četiri noge, karakteristični samo za naselje u Butmiru.

Zadnjih nekoliko godina Arapi se u naseljavaju i sarajevsku Ilidžu, Konjic, Jablanicu, mostarsku Bunu i drugdje i istiskuju domaće hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.^[4][5]

• Katolička crkva Uznesenja Marijina na Stupu, povijesna građevina
• Mezarje Velika drveta (Stari nišani) na Stupu, grobljanska cjelina
• Prapovijesno naselje u Butmiru, arheološko područje
• Spomenik borcima NOR-a (Spomen kosturnica u Velikom parku na Ilidži), graditeljska cjelina
• Stara željeznička stanica Ilidža, povijesna građevina
• Zildžića kuća, povijesna građevina

Navedene znamenitosti su proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Restaurirani Rimski most je napravljen od izvornog kamena kojim je napravljen most u rimskom periodu. U XVI stoljeću su ga napravili Turci.

• Predškolska ustanova "Sretno djetinjstvo"^[6]
• Wonderland Vrtić
• Dječji vrtić ”Sveta Obitelj”^[7]
• Vrtić “Amel”^[8]
• Vrtić Kockica Ilidža
• Vrtić Panda Ilidža^[9]
• Vrtić Mladost Butmir

• Katolički školski centar "Sv. Josip" Sarajevo^[10]
• Osnovna muzička škola Ilidža^[11]
• Osnovna škola "Mehmed Handžić"^[12]
• Prva osnovna škola^[13]
• Druga osnovna škola^[14]
• „Treća osnovna škola“ Ilidža^[15]
• „Četvrta osnovna škola“ Hrasnica^[16]
• “Peta osnovna škola” Ilidža^[17]
• "Šesta osnovna škola" Ilidža^[18]
• "Sedma osnovna škola" Ilidža-Blažuj^[19]
• Osma osnovna škola "Amer Ćenanović"^[20]
• „Deveta osnovna škola" Rakovica^[21]
• "Deseta osnovna škola" Ilidža^[22]

• Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža^[23]
• Četvrta gimnazija Ilidža^[24]

• Međunarodno sveučilište u Sarajevu

Na Ilidži je 2005. nastao rock-sastav ProRocks,^[25] jedan od najzastupljenijih sarajevskih rock sastava na klupskoj sceni.^[26]

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

v • r • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska v • u Županije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska v • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Brčko v • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka • Bihać • Bijeljina • Gradiška • Bosanska Krupa • Cazin • Čapljina • Derventa • Doboj • Goražde • Gračanica • Gradačac • Istočno Sarajevo • Konjic • Livno • Ljubuški • Mostar • Orašje • Prijedor • Sarajevo • Srebrenik • Stolac • Široki Brijeg • Trebinje • Tuzla • Visoko • Zenica • Zvornik • Živinice v • u Općine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovići • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Kreševo • Kupres • Lukavac • Maglaj • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Stari Grad, Sarajevo • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Žepče Republika Srpska Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje