Statika

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Klasična mehanika
${\displaystyle {\textbf {F}}={\frac {d}{dt}}(m{\textbf {v}})}$ Drugi zakon kretanja
Historija Hronologija
Grane Primjenjena Nebeska Kontinuum Dinamika Kinematika Kinetika Statika Statistička
Fundamentalni koncepti Ubrzanje Ugaona količina kretanja Spreg sila D'Alembertov princip Energija kinetička potencijalna Sila Referentni okvir Inercijalni referentni okvir Impuls Inercija / Moment inercije Masa Mehanička snaga Mehanički rad Moment Količina kretanja Prostor Brzina Vrijeme Moment sile Stvarni rad
Formulacije padding-bottom:0.5em; Analitička mehanika Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika
Glavne teme Prigušenje (koeficijent) Pomak Jednačine kretanja Eulerovi zakoni kretanja Inercijalna sila Trenje Harmonijski oscilator Inercijalni / Neinercijalni referentni okvir Mehanika kretanja planarne čestice Kretanje (linearno) Newtonov zakon gravitacije Newtonovi zakoni kretanja Relativna brzina Kruto tijelo dinamika Eulerove jednačine Jednostavno harmonijsko kretanje Vibracije
Rotacija Kružno kretanje Rotirajući referentni okvir Centripetalna sila Centrifugalna sila reaktivna rotirajući referentni okvir Coriolisova sila Klatno Tangencijalna brzina Brzina okretanja Ugaono ubrzanje / pomak / frekvencija / brzina
Naučnici Galileo Newton Kepler Horrocks Halley Euler d'Alembert Clairaut Lagrange Laplace Hamilton Poisson Daniel Bernoulli Johann Bernoulli Cauchy
p r u

Statika je grana fizike koja se bavi analizom sila opterećenja, momentom u fizikalnim sistemima, koji se nalaze u statičkoj ravnoteži, tj. u stanje gdje se relativne pozicije podsistema ne mijenjaju u toku nekog perioda, ili gdje komponente i strukture miruju pod dejstvom neke vanjske sile. Kada se postigne statička ravnoteža, sistem ili miruje ili se kreće konstantnom brzinom preko svog centra mase.

Po drugom Newtonovom zakonu, ovo implicira da je ukupna zbor svih sila i zbir svih momenata svakog tijela u sistemu jednak nuli, što znači da uvijek postoji sila suprotna sili, koja djeluje na neko tijelo (sile su istih pravaca i intenziteta, ali suprotnih smjerova). Zbir svih sila koje djeluju na neko tijelo, a koji je jednak nuli, naziva se prvi uslov ravnoteže, a ukupan zbir momenata koji djeluju na neko tijelo, a koji je jednak nuli, naziva se drugi uslov ravnoteže.

Prilikom proračuna, uzima se da je za neku osu (x, y ili z) suma svih sila jednaka nuli. To nekad nije dovoljan uslov, pa se korištenjem momentne jednačine za neku tačku određuju ostali potrebni podaci. Određivanje parametara ravnoteže (sile i momenti) se svodi na proračun sistema jednačina.

• Mehanika čvrstih tijela
• Statička neodređenost

• Analiza otpornika
• Dinamika
  • Termodinamika
  • Dinamika fluida
• Inžinjerska ekonomija
• Prijenos toplote
• Nauka o materijalima
  • Čvrstoća materijala

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

• Besplatni test znanja iz statike
• Statika za robotiku
• Statika

Nedovršeni članak Statika koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons ima datoteke na temu: Statika