Kula

Kula je stambeno-fortifikacijski građevinski objekat iz osmanlijskog perioda. Takvih objekata bilo je nekada do preko tri stotine na području Bosne i Hercegovine.

Turska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više spratova. Služile su za stanovanje i za odbranu. Kao uzor poslužile su im kule po gradovima iz vremena bosanskih vladara. U obrambeni dio tih novih kula preuzete su puškarnice (mazgale) s gradskih bedema, a u njihov stambeni dio ušli su neki sanitarni i drugi elementi iz građanske kuće. Kula je uvijek građena na više spratova. Osnovica kule je s vrlo malom iznimkom kvadrat, rjeđe pravougaonika. Građene su od kamena, od lijepo tesanog krečnjaka. Kule su prekrivene šatorastim krovom od šindre ili kamenih ploča. Stranica kvadrata osnovice kreće se od 6 do 10 metara, a rijetko nešto više. Visine su 11–20, a ima ih i do 25 metara. Zidovi u prizemlju uvijek su nešto deblji od zidova u daljnjim spratovima, najmanja je debljina zidova 100 cm, a najveća 152 cm.

Uz kule gradili su se odžaci ili konaci kao stambeni objekti. To su redovito jednospratne zgrade. A osnova im je uvijek pravougaonik. Građene su od kamena, ćerpiča i drveta.

Oko kula i odžaka je prostrano dvorište opasano ponegdje povisokim zidom. U to se dvorište ulazilo kroz kapiju, građenu na svod. U dvorištu je bilo još i drugih zgrada, te bunar, ako nije bila voda dovedena (vodovod).

Poseban vid kula su kapetanske kule. Građene su na isti način kao i one spahijske, ali ispod tih kula bile su često u zemlji i u prizemlju tamnice, u koje su zatvarali krivce i sužnje.

Kulama su se nazivale i ishodne kuće, građene oko većih gradova, gdje su bogatiji građani ljetovali. U takvim je kulama u prizemlju ponekad staja. Osim prizemlja imali su samo još jedan ili dva sprata. I na takvim je kulama bilo puškarnica.

A istim imenom zvale su se i stražarnice uz važnije drumove, i građene su na isti način kao i kule feudalne gospode.

U Bosni i Hercegovini ima preko četrdeset sela i zaselaka imenom Kula i dvanaest Kulina, trideset i jedno naselje zove se Odžak, četiri Odžaci i jedno Odžačina.

Jedan broj kula proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

• Kapetanova kula u Bihaću^[1]
• Ćumurijina kula sa odžacima u Kutima, općina Bileća^[2]
• Gradaščevića kula sa avlijom i avlijskim zidovima u Bijeloj, općina Brčko^[3] Kula je sanirana 1957. I 1980, ali je bez održavanja.
• Kule u Odžaku (Bugojno)^[4] objekat je zaštićen od daljnjeg propadanja pošto su 1997. godine zamijenjeni krovna konstrukcija i pokrivač krova
• Kule u Odžaku (Bugojno)^[5] Objekat još od požara 1831. je van bilo kakve funkcije. Urušene su etaže trećeg i četvrtog sprata. Zbog samoniklog drveća i rastinja ne može se pristupiti prostoru unutar zidina.
• Pašića kula sa dvorima u Bivoljem Brdu, općina Čapljina^[6] U ratu 1992. godine Pašića kula pretrpjela je velika oštećenja. Potpuno su uništeni krov i zid na jugoistočnoj strani drugog sprata, na dijelu prostorije koja se zvala «bijeli ćošak», sve međuspratne konstrukcije, kao i drveno stepenište. Vidljiva su oštećenja na zidovima kule, i unutrašnjost objekta je u veoma lošem stanju.
• Hajduk kula na Kručevića Brdu, općina Čitluk^[7] Očuvani su vanjski zidovi, bačvasti kameni strop suterena i drveni elementi – hatule i šupljina mandala obložena drvetom. Kamena konstrukcija kule se nalazi u relativno dobrom stanju,
• Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama, općina Gornji Vakuf-Uskoplje^[8]
• Šurkovića kula u Odžacima, općina Konjic^[9] Unutrašnjost objekta je u zapuštenom stanju.
• Smailagića kula u Livnu^[10]
• Lalića kula sa dvorima, općina Ljubuški^[11]
• Redžep-pašina kula u Žepi^[12]
• Spahovića kula u Bihovu, općina Trebinje^[13]
• Hadžiahmetovića kule u Mostaćima, općina Trebinje^[14] Smještena je u Mostaćima kod Trebinja smještena je u neposrednoj blizi puta Stolac – Trebinje. Kula je sagrađena u drugoj polovini 18. vijeka. Danas je u relativno lošem stanju. Sastoji od kule sa kućom i avlijom, ekonomskog objekta i ekonomskog dvorišta. Kula je pravougaone osnove, izvedena na tri sprata. Pokrivena je dvovodnim krovom. Kao pokrov je izvorno korištena kamena ploča, a sada crijepom.

• Hamdija Kreševljaković, Sarajevo: Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, „Naše starine“, 1954. godina, 71. -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI