Köppenova klasifikacija klime
Köppenova klasifikacija klime temelji se na statistički dobivenim, tačno određenim vrijednostima godišnjih i mjesečnih temperatura i padavina. Prvi put je publikovana 1884., a značajno mijenjana 1918.[2][3] i 1936. godine. Bitna važnost pri određivanju tipova klime ima godišnji hod klimatskih elemenata. U niskim geografskim širinama važna je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca, a u višim geografskim širinama najvažnija je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca. Vegetacija je pokazatelj klime nekog kraja.
Prema Köppenu postoji pet klimatskih razreda:
- A - klime = tropske kišne klime; srednja temperatura svih mjeseci je jednaka ili viša od 18 °C
- B - klime = suhe klime; temperaturne granice nisu određene, nego se određuju kombinacijom temperature i padavina
- C - klime = umjereno tople kišne klime; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3 °C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C
- D - klime = borealne ili snježno – šumske klime; srednja temperautra najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 10 °C
- E - klime = snježne klime; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je jednaka ili manja od 10 °C
Svaki od navedenih klimatskih razreda, osim razreda E, dijeli se u podgrupe dodavanjem drugog slova kojim se označava stepen vlažnosti.
- klime A :
- f - najsuhlji mjesec ima prosječno >= 60 mm padavina, pa nema sušnog perioda
- s – sušni period je ljeti
- w – sušni period je zimi ; najmanje mjesec dana, odnosno najsuši zimski mjesec ima <= 60 mm padavina
- klime B :
- S – stepske klime
- W – pustinjske klime
=> razgraničenje između pustinjskih i stepskih klima zavisi od godišnje količine padavina i srednjoj godišnjoj temperaturi
- klime C i D :
- f – padavine više-manje raspoređene tokom cijele godine, pa nema sušnog perioda
- w – sušni period je zimi, najsuši mjesec ima <= 1/10 padavina od najkišovitijeg mjeseca u toplom dijelu godine
- s – sušni period je ljeti; najsuši mjesec ima prosječno <= 40 mm kiše i manje od 1/3 od najvlažnijeg mjeseca
Prema temperaturi dalje se dodaju slova za klime B, C, D :
- klime B :
- h – vruće; srednja godišnja temperatura >= 18 °C
- k – hladno; srednja godišnja temperatura <= 18 °C, ali je srednja temperaturanajtoplijeg mjeseca > 18 °C
- k’ – hladno, samo je i srednja temperatura najtoplijeg mjeseca <18 °C
- klime C :
- a – vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca >=22 °C
- b – toplo ljeto; temp. najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C, ali najmanje 4 mjeseca ljeto ima srednju temperaturu>= 10 °C
- c – svježe ljeto; samo 1 –4 mjeseca ima srednja temperatura >=10 °C, ali najhladniji mjesec nema srednju temperaturu nižu od -3 °C
- klime D :
- a – vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca >22 °C
- b – toplo ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C
- c – svježe ljeto; samo 1 – 4 mjeseca ima srednju temperaturu >= 10 °C
=> uvijek je za a, b, c srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od -3 °C (ali ne niža od -38 °C)
- d – vrlo hladna zima; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od – 38 °C
- klime E :
- ET – klima tundre; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je između 0 °C i 10 °C
- EF – klima vječnog mraza; srednja temperaturanajtoplijeg mjeseca jadnaka ili niža od 0 °C tj. sve srednje mjesečne temperature su negativne
11 glavnih klimatskih tipova :
- Af – prašumska klima
- Aw – savanska klima
- Bw – pustinjska klima
- Bs – stepska klima
- Cf – umjereno topla vlažna klima
- Cs – sredozemna ili mediteranska klima
- Cw – sinijska klima
- Df – vlažna borealna klima
- Dw – suha borealna klima
- ET – klima tundre
- EF – klima vječnog mraza
Klime B i D pretežno su kontinentalne. Klime A, C, D su klime drveća.
Utjecaj kopna na klasifikaciju očituje se u:
- skretanju granica pojedinih klimatskih tipova (vidljivo u izolinijama)
- staničnoj raspodjeli područja nekih klimatskih tipova (B)
- klime D uopće ne postoje na maritimnoj južnoj hemisferi u višim geografskim širinama
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Peel, M. C. and Finlayson, B. L. and McMahon, T. A. (2007). "Updated world map of the Köppen–Geiger climate classification". Hydrol. Earth Syst. Sci. 11: 1633–1644. doi:10.5194/hess-11-1633-2007. ISSN 1027-5606.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) (direct: Final Revised Paper)
- ^ "Koppen climate classification | climatology". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 26. 4. 2016.
- ^ "KLASIFIKACIJA KLIMA" (PDF). www.unizd.hr.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- http://koeppen-geiger.vu-wien.ac.at/
- https://web.archive.org/web/20160418082322/http://www.ipcc-data.org/maps/