Vegetacija

Na mapama je vegetacija prikazana prema indeksu zelenila.
Zelenilo se temelji na nekoliko faktora: broj i vrsta biljaka, koliko su lisnate, i kako su zdrave.
Na prostorima gdje je lišće gusto i biljke brzo rastu, indeks je visok (predstavljeno u tamno zelenoj boji).
Regije u kojima raste nekoliko biljaka imaju nizak indeks vegetacije, što je prikazano na 10.
Indeks se temelji na mjerenjima Resolution Imaging Spectroradiometer (MODIS) NASA-Tera satelit.
Oblasti u kojima satelit nije prikupljao podatke, su sivo obilježene.^[1]

Vegetacija se sastoji od biljnih vrsta na Zemljinom omotaču. To je opći termin za biljni pokrivač, bez posebnog osvrta na pojedine taksonomske kategorije, oblike života, strukture, prostornog raširenja ili opisa bilo kojih drugih specifičnih botaničkih ili geografskih karakteristika. Širi je od pojma flora koji se odnosi na sastav fitocenoza po vrstama. Možda najbliži sinonim je biljna zajednica, ali se vegetacija može odnosti, a često se i odnosi, na širi spektar prostornih odnosa, uključujući tako velike razmjere kao što su globalne. Tako su pojmom vegetacije obuhvaćena primarna šumska prostranstva, obalne mangrove, mahovinske bare, slane pustinje, zakorovljene površine oko puta, polja pšenice, kultivirani vrtovi, travnjaci i slične biljne sastojine.^[2]

Tipove vegetacije karakteriziraju dominantna vrsta ili vrste ili osobenosti zajedničkog sklopa, kao što je raspon nadmorske visine ili zajedništvo okoliša. Zemljin omotač je izraz kojim se počeo koristiti ekolog Frederick Edward Clements, a koji ima svoj najbliži moderni ekvivalent – u pojmu vegetacija.^[3]

Klasifikacija

Tundra

Tajga

Umjerene širokolisne i mješovite šume

Umjerene stepe

Subtropske vlažne šume

Mediteranska vegetacija

Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume

Pustinja

Suhe šikare

Suhe stepe

Polupustinja

Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare

Tropske i subtropske drvenaste savane

Tropske i suptropske suhe šume

Tropske kišne šume

Alpske tundre

Planinske šume

Veći dio istraživanja o klasifikaciji vegetacije dolazi iz Evrope i Sjeverne Amerikei, čiji ekolozi i imaju fundamentalno različite pristupe. U Sjevernoj Americi, tipovi vegetacije se baziraju na kombinaciji sljedećih kriterija: klimatski obrazac, habitus biljki, fenologijai / ili dominantna vrsta (prema: U.S. National Vegetation Classification, usvojeno od strane Federal Geographic Data Committee, FGDC), a izvorno razvijen od strane UNESCO i The Nature Conservancy). To je hijerarhijska klasifikacija i uključuje ne-floristički kriterije u gornjim (većinom uopćenih) pet nivoa. Oni imaju ograničene floristički kriterije samo u dva (posljednja) najspecifična nivoa. U Evropi, klasifikacije se, često i veoma snažno, ponekad i u potpunosti, oslanjaju na floristički sastav vrsta, bez izričitog reference na klimatske prilike , fenologiju ili rast formu rasta (habitus). Često se naglašava vrijednost indikatora ili dijagnostičke vrste po kojem se može razlikovati jedna od druge klasifikacije.

Reference

^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 11. 7. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
^ Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.
^ Ornduff R. et al. (2003): Introduction to California Plant Life.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Klasifikacija

Mape

Klimatski dijagrami

Climate Diagrams Explained
ClimateDiagrams.com Pruža klimatske dijagrame sa više od 3000 meteoroloških stanica i za različite klimatske periode iz cijelog svijeta. Korisnici mogu kreirati vlastite dijagrame sa svojim podacima.
WBCS Worldwide Climate Diagrams

[1] "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 11. 7. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[2] Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.

[3] Ornduff R. et al. (2003): Introduction to California Plant Life.

[1]