Dalmacija

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Dalmacija je historijska provincija na istočnoj obali Jadranskog mora i južna, sredozemna regija Republike Hrvatske. Smještena na središnjem dijelu Jadranskog primorja, a svojim najvećim dijelom graniči sa Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, odnosno Crnom Gorom na istoku. Porijeklo riječi Dalmacija potječe najvjerovatnije od imena starog ilirskog plemena Delmata ili Dalmata, koji su naseljavali najveći dio današnje središnje Dalmacije, uključujući i susjedna područja jugozapadne Bosne i današnje gradove Livno i Duvno/Tomislavgrad prije dolaska Slavena na ova područja u 7. vijeku.

Dalmacija u rimsko doba se prostirala od Jadrana do Panonije. U ranom srednjem vijeku (7.-11. vijek) većim dijelom je bila u sastavu Hrvatskog kraljevstva, pod vodstvom narodnih kneževa i kraljeva iz loze Trpimirovića. Kasnije, srednjovjekovna mletačka provincija Dalmacija obuhvatala je u početku nekoliko ostrva i primorskih gradova, da bi se kasnije proširila na teritoriju, koju i danas obuhvata u sastavu Hrvatske. U sastav mletačke Dalmacije nije ulazila jedino Dubrovačka republika, već je bila samostalna, dok je bosansko primorje bilo prvobitno dio srednjovjekovne bosanske države, a kasnije i Osmanlijskog carstva. Tradicionalno dobri dobrosusjedski odnosi i veze između BiH i Dalmacije mogu se pratiti kroz gotovo cijelu historiju, a i danas se očituju u brojnim, porodičnim i prijateljskim vezama.

Klima Dalmacije je pretežno sredozemna: ljeti izrazito toplo (zege i suše), zimi blago, sa obilatim padavinama tokom jesenskih i zimskih mjeseci.

Hidrografiju regije karakterišu jaka kraška vrela, rijeke primorčice (Jadro, Ombla), kraće ponornice, te nekoliko značajnijih rijeka poput: Zrmanje, Krke, Čikole i Cetine, koje prolaze kroz kraške doline i klisure, te rijeka Neretva na samom jugu Dalmacije.

Kulturno i privredno središte Dalmacije je grad Split. Upravno gledano Dalmacija je danas podijeljena u nekoliko manjih upravnih jedinica - županija. Najznačajniji gradovi su: Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Kaštela, Trogir, Makarska i Ploče na obali, odnosno Knin, Sinj, Metković i Imotski u dalmatinskom zaleđu, Zagori. Veća ostrva su: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet, Pag i druga.

Najznačajnije privredne grane su brodogradnja, ribolovstvo i mediteranske kulture, te naročito turizam tokom ljetnih mjeseci.

• Regije Hrvatske

Commons ima datoteke na temu: Dalmacija

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektiralea Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)i			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatskaj (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatskab (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banatd (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovog
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goruf (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonijah
a Prekmurje anektirala Mađarska. b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). e Također pogledajte: Užička republika.							f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. i Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. j Također pogledajte Bihaćka republika.