Idi na sadržaj

Bosansko primorje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bosansko primorje je kulturno-historijska cjelina na srednjem Jadranu, koja se danas prostire na području Dalmacije.

U razvijenom srednjem vijeku primorje je dio bosanske države, kad ga ban Stjepan II Kotromanić pridodaje matici zemlji, zajedno s područjem Huma (danas Hercegovina), čime cijela teritorija od Neretve do Cetine, zajedno sa velikim dijelom Dalmacije, odnosno obalnim pojasom od Dubrovnika do Splita, postaje bosanskom teritorijom. Središte ove (mikro)regije je Makarska (Makar), po kojoj se ovo područje danas zove i Makarska rivijera. Bosanski kralj Ostoja prodao je dio primorja Dubrovčanima 1399.

Tradicionalni gosti i posjetitelji ovog područja i danas su najvećim dijelom Bosanci, koji na ovom dijelu obale posjeduju i dobar dio nekretnina, čime se ime Bosansko primorje i danas može opravdati.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]