Idi na sadržaj

Astrobiologija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nukleinske kiseline možda nisu jedine biomolekule u Svemiru sposobne za kodiranje životnih procesa.[1]

Astrobiologija je nauka koja proučava nastanak, evoluciju, rasprostranjenost i budućnost života (bioloških sistema) u svemiru; vanzemaljskog života kao i onog na Zemlji. Ova multidisciplinarna nauka pokriva traganje za nastanjivim okruženjem u našem Sunčevom sistemu, naseljivim planetama van njega, tragaženje dokaza o postojanju prebiotskih hemijskih spojeva, zatim vrši laboratorijske i terenske studije o porijeklu i ranom razvoju zemaljskog života, kao i studije o mogućnosti prilagođavanja živih bića ekstremnim uslovima na našoj planeti i u vanjskom Svemiru.[2] Astrobiologija pokušava naći odgovor na pitanja o postojanju života van Zemlje i načinima na koji bi takav eventualni život mogli otkriti [3] (pojam egzobiologija je sličan, ali uži od prethodnog - pokriva traganje za životom van Zemlje i efektima vanzemaljskog okruženja na živa bića).[4]

Ova nauka se koristi drugim naukama poput fizike, hemije, astronomije, biologije, molekularne biologije, ekologije, geografije i geologije. Bavi se mogućnošću postojanja života na drugim svjetovima, kao i mogućim obrascima biosfere različitim od onih na Zemlji.[5][6] Astrobiologija prvenstveno tumači postojeća naučna saznanja, ali svojim djelovanjem može dovesti i do promjene u shvatanjima teorijskih osnova fizike, hemije i biologije. Dakle naučne discipline koje čine osnovu astrobiologije mogu biti "uzdrmane" i "nadograđene" novim otkrićima. Mada se ovaj koncept čini interesantnim, astrobiologija se uglavnom drži hipoteza koje se uklapaju u postojeće naučne teorije.

Zemlja je jedino mjesto u svemiru na kojem postoji život (prema našim saznanjima) [7][8]. Međutim, nedavni napredak u planetarnoj nauci promijenio je osnovne pretpostavke o mogućnosti života u svemiru, podizanje procjene postojanja naseljivih zona oko drugih zvijezda i unaprijedio potragu za vanzemaljskim mikrobiološkim životom [9]. Naučnici su 4. novembra 2013. godine objavili procjenu, zasnovanu na posmatranjima Svemirske misije Kepler, da bi u Mliječnom putu moglo biti čak 40 milijardi planeta veličine Zemlje koje kruže u nastanjivoj zoni oko zvijezda poput sunca i crvenih patuljaka [10][11]. 11 milijardi tih procijenjenih planeta možda kruže oko zvijezda poput našeg Sunca [12]. Prema procjenama naučnika najbliže takve planete mogu biti 12 svjetlosnih godina daleko od naše planete [12] The nearest such planet may be 12 light-years away, according to the scientists.[10][11].

Data je i pretpostavka da bi mogli postojati i vanzemaljski virusi [13]. Trenutno je u fokusu istraživanje na Marsu sa ciljem da se dokaže da život na toj planeti postoji sada ili da je postojao nekada u prošlosti.

Ciljevi

[uredi | uredi izvor]

Astrobiologija pokušava da objasni nastanak života i njen razvoj kroz:

  • posmatranja nastanaka i razvoj života na Zemlji
  • razvijanje općih postulata o razvoju i organizaciji živih organizama
  • posmatranje razvoja i evolucije života na nivou molekula, organizama i ekosistema
  • pronalaženje granica za stvaranje i održavanje života - koji minimum je potreban da se život stvori i razvije
  • pronalaženje načina za prepoznavanje znaka života na drugim svjetovima
  • pronalaženje života na nebeskim tijelima sunčevog sistema

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Launching the Alien Debates (part 1 of 7)". Astrobiology Magazine. NASA. 8. 12. 2006. Pristupljeno 20. 10. 2008.
  2. ^ Charles S. Cockell (4. 10. 2012). "How the search for aliens can help sustain life on Earth". CNN News. Pristupljeno 8. 10. 2012.
  3. ^ "About Astrobiology". NASA Astrobiology Institute. NASA. 21. 1. 2008. Arhivirano s originala, 11. 10. 2008. Pristupljeno 20. 10. 2008.
  4. ^ Mirriam Webster Dictionary entry "Exobiology" (accessed 11 April 2013)
  5. ^ "iTWire - Scientists will look for alien life, but Where and How?". Arhivirano s originala, 14. 10. 2008. Pristupljeno 28. 6. 2013.
  6. ^ Ward, P. D.; Brownlee, D. (2004). The life and death of planet Earth. New York: Owl Books. ISBN 0-8050-7512-7.
  7. ^ Robert W. Graham (februar 1990). "NASA Technical Memorandum 102363" (PDF). Lewis Research Center, Ohio: NASA. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ^ Altermann, Wladyslaw (2008). From Fossils to Astrobiology: Records of Life on Earth and the Search for Extraterrestrial Biosignatures. 12. str. xvii. ISBN 1-4020-8836-1. Nepoznati parametar |editors= zanemaren (prijedlog zamjene: |editor=) (pomoć)
  9. ^ Horneck, Gerda; Petra Rettberg (2007). Complete Course in Astrobiology. Wiley-VCH. ISBN 3-527-40660-3.
  10. ^ a b Overbye, Dennis (4. 11. 2013). "Far-Off Planets Like the Earth Dot the Galaxy". New York Times. Pristupljeno 5. 11. 2013.
  11. ^ a b Petigura, Eric A.; Howard, Andrew W.; Marcy, Geoffrey W. (31. 10. 2013). "Prevalence of Earth-size planets orbiting Sun-like stars". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. doi:10.1073/pnas.1319909110. Arhivirano s originala, 9. 11. 2013. Pristupljeno 5. 11. 2013.
  12. ^ a b Khan, Amina (4. 11. 2013). "Milky Way may host billions of Earth-size planets". Los Angeles Times. Pristupljeno 5. 11. 2013.
  13. ^ Griffin, Dale Warren (14. 8. 2013). "The Quest for Extraterrestrial Life: What About the Viruses?". Astrobiology (journal). 13 (8): 774–783. Bibcode:2013AsBio..13..774G. doi:10.1089/ast.2012.0959. Pristupljeno 6. 9. 2013.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Astrobiologija
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Astrobiologija&oldid=3631758"