Slatina, Hrvatska

Slatinska regija smjestila se u istočnoj polovini Virovitičko-podravske županije. To je prostor bivše općine Podravska Slatina, čija je površina 781 površinskih kilometara. Suvremenom administrativno - teritorijalnom podjelom, na istom prostoru ustrojeno je pet općina: Sopje, Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica i Voćin, te gradsko područje Slatina.^[1] Ozemlje je prirodno omeđeno na sjeveru rijekom Dravom, na jugu grebenima Papuka (954 m) i Krndije (792 m). Široko je otvorena prema bilogorskoj Podravini na zapadu i istočnoj hrvatskoj ravnici na istoku, što joj daje obilježje prijelaznog prostora u prirodnom smislu.

Posebnost ovog dijela Podravine je izrazita prirodna zonalnost, koja se odrazila na gospodarsko vrednovanje kraja i ulogu Slatine.Klimatski prostor se nalazi u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gotovo na "pola puta" dinamičnih zona kruženja hladnih polarnih i toplih tropskih zračnih masa. Posljedica su veoma česte i intenzivne promjene vremena. Prosječna godišnja temperatura zraka (za razdoblje od 1972.-1981. godine) iznosi 10,9 C. U zimskim mjesecima: prosinac, siječanj i veljača zabilježene su srednje minimalne temperature - 13,4 C. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz, sa srednjim središnjim temperaturama od 33,9 C.

Nekad veliki kompleksi "slavonskih šuma" danas su u nizinskom kraju svedeni na "oaze" u agrarnom krajoliku. Prostorno i količinski prevladava hrast lužnjak, jasen, grab, brijest, lipa, dok su uz rijeke i kanale topola, joha, vrba i dr. Gradskom području Slatina pripojena su slijedeća naselja: Bakić, Bistrica, Donji Meljani, Golenić, Ivanbrijeg, Kozice, Lukavac, Medinci, Novi Senkovac, Radosavci, Sladojevci, Sladojevački Lug i Gornji Miholjac. Time površina gradskog područja iznosi 156 površinskih kilometara. Slatina, po mnogim svojim osobinama, ima ulogu središnjeg naselja regije. Posebnim Zakonom Sabora Republike Hrvatske dobila je 1992. godine status grada.

• Gradonačelnik Ivan Roštaš, prof.
• Prethodni gradonačelnik je bila gđa Ksenija Mihaljić Plantak

• Milko Kelemen (1924), kompozitor i jedan od utemeljivača hrvatske savremene muzike
• Viktor Žmegač (1929), vodeće ime hrvatske germanistike i zagrebačke književnoteoretičarske škole
• Goran Perkovac (1962), bivši hrvatski rukometni reprezentativac, osvajač zlatne medalje na OI u Atlanti, 1996.
• Đorđe Lavrnić (1945), rukometni reprezentativac SFRJ, osvajač zlatne medalje na Olimpijadi 1972. u Minhenu
• Mirko Jirsak (1909), pesnik, romanopisac i prevodilac
• Ana Knežević (1945), rukometna reprezentativka SFRJ, osvajač dve srebrene medalje sa svetskih prvenstava 1965. u Nemačkoj i 1971. u Holandiji
• Milorad Dokmanac (1958), reprezentativac SFRJ u rvanju (gr.-rim.) i osvajač više medalja sa prvenstava Hrvatske, SFRJ i Balkana
• Dalibor Crnobrnja (1974) osvajac srebrne medalje sa svetskog prvenstva 1990 god

• O.Š. Josipa Kozarca ( Prethodni naziv: Lazo Tihomirović Baja )
• O.Š. Eugena Kumičića( Prethodni naziv: Grigor Vitez )
• S.Š. Marka Marulića ( Prethodni naziv: Srednjoškolski centar P.Slatina, a potom S.C. Edvard Kardelj )
• Osnovna Glazbena škola Slatina

Od 1995. godine u Slatini se održava Međunarodni glazbeni (muzički) festival "Dani Milka Kelemena".

• Škiljan, Filip (2010). Kulturno – historijski spomenici zapadne Slavonije s pregledom povijesti zapadne Slavonije od prapovijesti do 20. stoljeća. Zagreb: Srpsko narodno vijeće. ISBN 978-953-7442-07-1. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-12. Pristupljeno 2016-11-02. 

• www.slatina.hr
• www.ture.hr/slatina Arhivirano 2006-07-19 na Wayback Machine-u
• www.slatinski-vjesnik.hr Arhivirano 2006-07-27 na Wayback Machine-u
• www.tz-slatina.hr Arhivirano 2020-12-01 na Wayback Machine-u