Prijeđi na sadržaj

Sveti Bartolomej (otok)

Izvor: Wikipedija
Sveti Bartolomej
Saint-Barthélemy
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna: La Marseillaise
Službeni jezik francuski, svetobartolomejski kreolski, engleski
Glavni grad Gustavia
Vlada Collectivité d'outre-mer
Površina
 - ukupno 24 km2
Stanovništvo
- ukupno (2005..) 8 938
 - gustoća 372/km2;
Valuta euro
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .gp, .fr ili .bl
Pozivni broj 590
Luka Gustavia
Zemljovid otoka Svetog Bartolomeja.

Sveti Bartolomej (Saint Barthélemy, Saint-Barth ili St. Bart's kod anglofonih)[1][2] je otok u Malim Antilima. Otok pripada prekomorskim departmanima Francuske. Od srpnja 2007. otok ima status prekomorskog kolektiviteta (collectivité d'outre-mer).[3]

Sveti Bartolomej je površine 21 km² i s 8.255 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 280 stanovnika po km². Stanovništvo je uglavnom normandijskog, bretanjskog i švedskog podrijetla.[3] Stanovnici sebe nazivaju Saint-Barths.

Otok je do 1. siječnja 2012. bio dio Europske unije i euro je platežno sredstvo. Glavna gospodarska aktivnost je luksuzni turizam.

Vrhovna internetska domena kojom se služi je domena Guadeloupea .gp i Francuske .fr.[4]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Otok je 1493. otkrio Kristofor Kolumbo na svom dvanaestom putovanju 1493. i nazvao ga po imenu svoga brata. Pravo karipsko ime otoka bilo je Ouanalao koje su mu dali Indijanci Arawaci,[5] a znači pelikan. Francuski doseljenici su se 1648. naselili na otok.

Luj XVI., kralj Francuske je 1785. predao otok Šveđanima u zamjenu za trgovinska prava u Göteborgu. Glavni grad otoka Gustavia dobio je ime po švedskom kralju Gustavu III. Grad je napredovao kao trgovačka luka, dok nije uništen u požaru 1852.

Dana 10. kolovoza 1877. Francuska je otkupila otok za 80.000 franaka.

Guverneri (1784. – 1878.)

[uredi | uredi kôd]
Švedski kolonijalni guverneri Svetog Bartolomeja
Ime i prezime Razdoblje
Salomon Maurits von Rajalin (1757. – 1825.) 1785. – 1787.
Pehr Herman Aurivillius Rosén von Rosenstein (1763. – 1799.) 1787. – 1790.
Carl Frederik Bagge af Söderby (1750. – 1828.) 1790. – 1795.
Georg Henrik Johan af Trolle (1763. – 1824.) 1795. – 1800.
Hans Henrik Anckarheim (1748. – 1814.) 1800. – 1812.
Bernd Robert Gustaf Stackelberg (1784. – 1845.) 1812. – 1816.
Ime i prezime Razdoblje
Johan Samuel Rosensvärd (1782. – 1818.) 1816. – 1818.
Johan Norderling (1760. – 1828.) 1819. – 1826.
James Haarlef Haasum (1791. – 1871.) & Lars Gustaf Morsing 1826. – 1860.
Fredrick Carl Ulrich (1808. – 1868.) 1860. – 1868.
Bror Ludvig Ulrich (1818. – 1887.) 1868. – 1878.


Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Uzgoj tropskog voća, šećerne trske, duhana, kakaovca i pamuka. Turizam.[3]

Naselja

[uredi | uredi kôd]
  1. Colombier
  2. Flamands
  3. Terre Neuve
  4. Grande Vigie
  5. Corossol
  6. Merlette
  7. La Grande Montagne
  8. Anse des Lézards
  9. Anse des Cayes
  10. Le Palidor
  11. Public
  12. Col de la Tourmente
  13. Quartier du Roi
  14. Le Château
  15. Aéroport
  16. Saint-Jean
  17. Gustavia
  18. La Pointe
  19. Lurin
  20. Carénage
  21. Morne Criquet
  22. Morne de Dépoudré
  23. Gouverneur
  24. Anse du Gouverneur
  25. Morne Rouge
  26. Grande Saline
  27. Petite Saline
  28. Lorient
  29. Barrière des Quatre Vents
  30. Camaruche
  31. Grand Fond
  32. Toiny
  33. Devet
  34. Vitet
  35. Grand Cul-de-Sac
  36. Pointe Milou
  37. Mont Jean
  38. Marigot
  39. Anse de Grand Cul-de-Sac
  40. Petit Cul-de-Sac

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Sveti Bartolomej (otok)