Prijeđi na sadržaj

Srp

Izvor: Wikipedija
Srp

Srp je poljoprivredni alat, načinjen od čelika, kojim se žanje žito i druge žitarice i trave. Polukružnog je oblika i oštar je s unutarnje strane. Ima drvenu ručku.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Srp je jedan od najstarijih i najjednostavnijih poljoprivrednih alata. Razvio se iz lučno savijenih kamenova, rogova, kostiju (životinjskih vilica u Egiptu) i sličnih oruđa koje je čovjek koristio u neolitu. U brončanom dobu javljaju su plitki lijevani srpovi, a u željeznom dobu željezni. Kasnije se diferenciraju srp i kosa i mnoga slična oruđa, poput kosira za sječenje trnja. U arheološkim nalazima iz praslavenske ere srp je čest, a kosa rijetka. Tanak je i manje savijen nego današnji, obično unazad povijenog vrha. Postupno se sve više zaokružuje, ima drvenu ručku, a s unutarnje strane oštricu, često i nazubljenu.[2] U Japanu i Kini srp izgleda kao mala kosa.

Služio je i kao oružje. U starom vijeku njime su se oružali Kartažani i Dačani, a u doba feudalizma kmetovi.[2]

Uporaba

[uredi | uredi kôd]

Žanje se tako što se jednom rukom zahvati busen, a drugom se odsijeca srpom. Položaj tijela kosača pri tome je pognut i vrlo naporan, a sam rad ovim alatom u moderno se vrijeme smatra zastarjelim.[3]

Simbolika

[uredi | uredi kôd]

Srp predstavlja simbol seljaštva. Komunistički simbol srpa i čekića predstavlja dvije pokretačke snage ovog pokreta: seljaka i radnika.[4] U antičko doba srp je uz kosu atribut različitih božanstava (Saturna, Demetre), a u srednjovjekovnim narodnim prikazima simbol smrti.[2] U grčkoj mitologiji srp je oružje koje je koristio Titan Kron kada se pobunio protiv svog oca Urana kojeg je zbacio s prijestolja i preuzeo vlast među bogovima. Mač u obliku srpa dobio je i Perzej od boga Hermesa, kako bi ubio strašnu Gorgonu.[5]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Grupa autora, 1976. Popularna enciklopedija. BIGZ: Beograd.
  2. a b c Opća enciklopedija JLZ Zagreb 1981 str 640.
  3. Istorija Krnjeuše, prema Srpskom etničkom zborniku Petra Rađenovića; knjiga 25. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. travnja 2009. Pristupljeno 4. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. David Lempert, Daily Life in a Crumbling Empire: The Absorption of Russia into the World Economy, Columbia University Press/ Eastern European Monographs, 1996.
  5. Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.