Prijeđi na sadržaj

Dragoslav Srejović

Izvor: Wikipedija
Dragoslav Srejović

Rođenje 8. listopada 1931.
Kragujevac, Kraljevina Jugoslavija
Smrt 29. studenog 1996.
Beograd, Jugoslavija
Polje arheologija, kulturna antropologija
Portal o životopisima

Dragoslav Srejović (srpski: Драгослав Срејовић) (Kragujevac, 8. listopada 1931.Beograd, 29. studenog 1996.) je bio srpski arheolog, povjesničar, povjesničar umjetnosti, kulturni antropolog, profesor Sveučilišta u Beogradu i akademik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je 8. listopada 1931. u Kragujevcu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na arheološkoj grupi Filozofskog fakulteta u Beogradu diplomirao je 1954. godine, a za asistenta je izabran 1958. godine. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu s tezom „Neolitska i eneolitska antropomorfna plastika u Jugoslaviji“ (1964.). Za docenta za predmet prapovijesne arheologije postavljen je 1965. godine, za izvanrednog profesora 1970. i redovnog profesora 1976. godine.

Rukovodio je arheološkim iskopavanjima 67 prapovijesnih i antičkih lokaliteta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori (Duklja, Srebrenica, Lepenski vir, Vlasac, Divostin, Gamzigrad, Šarkamen i dr.). Objavio je više od 200 radova u zemlji i inozemstvu. Za knjigu Lepenski Vir dobio je Oktobarsku nagradu Beograda (1970.). Za dopisnog člana SANU izabran je 1974., a za redovnog 1983. godine. Bio je direktor Galerije SANU od 1989., a potpredsednik SANU od 1994. godine.

Po jedna ulica u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu nose njegovo ime.

Preminuo je 29. studenog 1996. godine u Beogradu, a sahranjen je 3. prosinca u Kragujevcu.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Najvažnija djela

[uredi | uredi kôd]
  • Praistorija (1967.)
  • Lepenski Vir – Nova praistorijska kultura u Podunavlju (1969.)
  • Europe's First Monumental Sculpture: New Discoveries at Lepenski Vir (1972., London)
  • Muzeju Jugoslavije (1973.)
  • Lepenski Vir – Eine vorgeschichtliche Geburtssatte europaischer Kultur (1973., Bergisch Gladbach)
  • Vlasac – Mezolitsko naselje u Đerdapu (s Gorkom Leticom, 1978.)
  • Rečnik grčke i rimske mitologije (s Aleksandrinom Cermanović, četiri izdanja: 1979., 1987., 1989., 1992.)
  • Umetnost Lepenskog Vira (s Ljubinkom Babović, 1983.)
  • Musei della Iugoslavia (1983., Milano)
  • Rimska skulptura u Srbiji (s A. Cermanović, 1987.)
  • Leksikon religija i mitova drevne Evrope (s A. Cermanović, dva izdanja: 1992., 1996.)
  • Imperial Mausolea and Consecration Memorials in Felix Romuliana (Gamzigrad, istočna Srbija) (s Čedomirom Vasićem, 1994.)
  • Prazno polje (dva izdanja, 1996.)
  • Srejović, Dragoslav. 1996. Illiri e Traci. Jaca Book. Milano.
  • Arheološki leksikon (1997.)
  • Ogledi o drevnoj umetnosti (1998.)
  • Srejović, Dragoslav. 2002. Iliri i Tračani: O starobalkanskim plemenima. Srpska književna zadruga. Beograd.

Priredio za tisak

[uredi | uredi kôd]
  • Divostin and the Neolithic of Central Serbia}- (koautor Alan McPherron, 1988., Pittsburgh)
  • The Neolithic of Serbia (1988.)
  • Vinča and its World (1990.)
  • Arheologija i prirodne nauke (1992.)
  • Rimski gradovi i palate u Srbiji (1993.)
  • Roman Imperial Towns and Palaces in Serbia (1993.)
  • The Age of Tetrarchs (1995.)

Fondacija

[uredi | uredi kôd]

Fondacija Dragoslav Srejović za kapitalne znanstvene i umjetničke projekte osnovana je 1996. godine s ciljem stvaranja uvjeta za pomoć razvoja stvaralaštva i ostvarivanje planova SANU. Fondacijom upravlja odbor u čijem su sastavu osnivači, znanstveni i kulturni radnici i stručnjaci. Donatori su ustanove kulture, privredne i financijske institucije.[1]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dragoslav Srejović