Prijeđi na sadržaj

Pokolj u Dalju

Izvor: Wikipedija
Dalj na zemljovidu Hrvatske
Dalj
Dalj
Dalj na karti Hrvatske

Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata.[1][2] Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112[3] i 135 ljudi.[4]

Tijek događaja

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 1991., Dalj je imao 5515 stanovnika, od čega su većina bili Srbi.[5]

2. travnja 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj Slavoniji na cestama koje spajaju Vukovar s Vinkovcima, Osijekom i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje istočne Slavonije i Baranje SAO Krajini.

1. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć JNA (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.[6] Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.

17. kolovoza 1991. nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno je tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića.

U rujnu i listopadu, srpske paravojne postrojbe uhapsile su nekoliko hrvatskih civila i zadržali ih u policijskoj postaji. 11 zatvorenika je strijeljano a njihova tijela zakopana su u masovnoj grobnici u selu Ćelija.[4]

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije optužio je Slobodana Miloševića i za ubojstva 4. listopada 1991. godine, kada su pripadnici Teritorijalne obrane SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, ušli su u zatočenički objekt u zgradi policije u Dalju i vatrenim oružjem ubili 28 zatočenika, hrvatskih civila. Tijela žrtava odnesena su iz zgrade i bačena u obližnji Dunav.[7] Nakon bitke za Vukovar, JNA je 20. listopada 1991. nekoliko zarobljenika transportirala u zatočeničke objekte u Dalju. Tamo je Teritorijalna obrana mučila one koji su branili Vukovar. Najmanje 34 zatvorenika je tada ubijeno.[7]

13. svibnja 2010., osječko Županijsko državno odvjetništvo je nakon provedene istrage pred Županijskim sudom u Osijeku podignulo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije, 64-godišnjeg Enesa Tase, zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Tasi se stavlja na teret da je 1. kolovoza 1991. u Dalju, tijekom oružane pobune dijela mjesnoga srpskog stanovništva i oružanog napada Republike Srbije i JNA na Hrvatsku, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zapovijedio svojim postrojbama te podređenim pripadnicima Teritorijalne obrane Dalja i Borova kao i pridruženim dobrovoljcima, napad na mjesto Dalj uz izričitu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a RH i Zbora narodne garde (ZNG).[8]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. The civilian massacre in Dalj on 1 August 1991. Pristupljeno 1. kolovoza 2010.
  2. John F. Burns. 2. travnja 1992. U.N. Billet Is a Symbol for Yugoslav Problem. New York Times. Pristupljeno 20. kolovoza 2010.
  3. N. Patković. 14. svibnja 2010. Optužnica protiv zapovjednika JNA zbog ratnog zločina nad 112 hrvatskih vojnika i civila. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 1. kolovoza 2010.
  4. a b Baranja, Srem Milosevic Indictment: Text Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). BBC News. 29. listopada 2001. Pristupljeno 1. kolovoza 2010.
  5. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. - Osječko-baranjska županija - broj stanovnika po naseljima. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
  6. Suzana Lepan. 1. kolovoza 2010. Skandal u Dalju: Šišljagić oteo mikrofon pa napao ministre. Večernji list. Pristupljeno 1. kolovoza 2010.
  7. a b ICTY. 22. listopada 2002. Predmet Milošević i drugi (IT-02-54) - paragraf 51, 55. ICTY. Pristupljeno 1. kolovoza 2010.
  8. U Osijeku optužnica za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Dalju. Dalje.com. 13. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2012. Pristupljeno 1. kolovoza 2010.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]