Masakr u Dalju
Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1.8. do decembra 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Rata u Hrvatskoj.[1] Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112[2] i 135 ljudi.[3]
2.4. 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj Slavoniji na cestama koje spajaju Vukovar sa Vinkovcima, Osijekom i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje SAO Krajini.
1.8. 1991. u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć JNA (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.[4] Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.
U septembru i oktobru, srpske paravojne postrojbe uhapsile su nekoliko hrvatskih civila i zadržali ih u policijskoj postaji. 11 zatvorenika je strijeljano a njihova tijela zakopana su u masovnoj grobnici u selu Ćelija.[3]
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije optužio je Slobodana Miloševića i za ubojstva 4.10. 1991. godine, kada su pripadnici Teritorijalne obrane SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, ušli su u zatočenički objekat u zgradi policije u Dalju i vatrenim oružjem ubili 28 zatočenika, hrvatskih civila. Tijela žrtava odnijeta su iz zgrade i bačena u obližnji Dunav.[5]
13.5. 2010., osječko Županijsko državno odvjetništvo je nakon provedene istrage pred Županijskim sudom u Osijeku podignulo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije, 64-godišnjeg Enesa Tase, zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Tasi se stavlja na teret da je 1. kolovoza 1991. u Dalju, tijekom oružane pobune dijela mjesnoga srpskog stanovništva i oružanog napada Republike Srbije i JNA na Hrvatsku, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zapovijedio svojim postrojbama te podređenim pripadnicima Teritorijalne obrane Dalja i Borova kao i pridruženim dobrovoljcima, napad na mjesto Dalj uz izričitu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a RH i Zbora narodne garde (ZNG).[6]
- ↑ „The civilian massacre in Dalj on 1 August 1991”. Pristupljeno 01. 08. 2010.
- ↑ N. Patković (14. 05. 2010.). „Optužnica protiv zapovjednika JNA zbog ratnog zločina nad 112 hrvatskih vojnika i civila”. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 01. 08. 2010.
- ↑ 3,0 3,1 „Milosevic Indictment: Text”. BBC News. 29. 10. 2001.. Pristupljeno 01. 08. 2010.
- ↑ Suzana Lepan (01. 08. 2010.). „Skandal u Dalju: Šišljagić oteo mikrofon pa napao ministre”. Večernji list. Pristupljeno 01. 08. 2010.
- ↑ ICTY (22. 10. 2002.). „Predmet Milošević i drugi (IT-02-54) - paragraf 51”. ICTY. Pristupljeno 01. 08. 2010.
- ↑ „U Osijeku optužnica za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Dalju”. Dalje.com. 13. 05. 2010.. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-30. Pristupljeno 01. 08. 2010.