Monte San Giorgio – Wikipedija

Monte San Giorgio
Svjetska baština – UNESCO

Država	Švicarska Italija
Godina uvrštenja	2003. (27. zasjedanje) prošireno 2010.
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	viii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1090
Koordinate	45°55′N 08°57′E / 45.917°N 8.950°E / 45.917; 8.950
Monte San Giorgio class=notpageimage\| Lokacija Monte San Giorgia u Švicarskoj

Monte San Giorgio (hrvatski: Planina sv. Jurja) je šumovita planina na jugu švicarskog kantona Ticina, južna Švicarska. Planina ima 1097 metara nadmorske visine i s dviju strana je okružena jezerom Luganom, te je gotovo sva na tlu Švicarske, osim vrha Poncione d'Arzo ili Pravello (1015 m) koji se nalazi na granici s Italijom i Medvjeđe planine (Monte Orsa, 998 metara) koja je u Italiji.

Panorama jezera Lugano s planine Monte San Giorgio

God. 2003., Monte San Giorgio je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "najdragocjeniji izvor paleoloških fosila koji svjedoče o morskom životu iz vremena Trijasa, ali i životu na kopnu također, te omogućavaju istraživanje biljnog i životinjskog života kroz više milijuna godina". U 19. stoljeću je otkriveno pet slojeva fosilnih ostataka s tisućama kostura dinosaura i morskih riba, uključujući neke rijetke i jedinstvene primjerke koji su ime dobili po ovom mjestu (Daonella serpianensis, Serpianosaurus mirigiolensis, Serpianotiaris hescheleri, Tanystropheus meridensis, Ceresiosaurus, Ticinosucus ferox, Besanosaurus leptorhyncus, Lariosaurus) ili po imenu istraživača koji su ih pronašli ovdje (Ichthyosaurus cornalianus, Neusticosaurus Peyer, Ceresiosaurus heels, Tintorina meridensis, itd.).

Talijanska strana planine je dodana zaštićenom području 2010. godine.

Panorama jezera Lugano s planinom Monte San Giorgio u sredini
Selo Brusino Arsizio i Monte San Giorgio ispred planine Monte Generoso
Pachypleurosaurus, 20 cm
Besanosaurus leptorhyncus, 580 cm
Archaeosemionotus sp., 40 cm

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Monte San Giorgio

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

v • u Svjetska baština u Švicarskoj

	Kulturna baština (9)	Povijesno središte Berna (1983.) • Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra Bellinzona (2000.) • Urbanizam urarskih gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle (2009.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu³⁾ (2016.) • Terasasti vinogradi Lavauxa (2007.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Raetinska pruga¹⁾ (2008.) • Müstairski samostan Svetog Ivana u Val Müstairu (1983.) • Kneževska opatija St. Gallen sa zadužbinskom bibliotekom i crkvom (1983.)

	Prirodna baština (3)	Tektonski geotop Arena Sardona kantona Glarus (2008.) • Alpsko područje Jungfrau-Aletsch između Wengena i Fiescha (2002.) • Monte San Giorgio¹⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (2)	Festival vinogradara u Veveyu (2016.) • Baselski karneval (2017.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ²⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ³⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]

v • u Svjetska baština u Italiji

	Kulturna dobra (53)	Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Raetinska pruga¹⁾ (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina ¹⁾ (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)

	Prirodna dobra (5)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe²⁾ (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio³⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (9)	Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana⁵⁾ (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)⁶⁾ • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ²⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2] ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁶⁾ Zajedno s više zemalja