Azerbajdžan
Republika Azerbajdžan Azərbaycan Respublikası | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Himna Nacionalna himna Republike Azerbajdžan | |||||
Položaj Azerbajdžana | |||||
Glavni grad | Baku | ||||
Službeni jezik | azerski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Ilham Alijev (İlham Əliyev) | ||||
- Predsjednik Vlade | Ali Asadov (Əli Əsədov) | ||||
Neovisnost | Od Sovjetskoga Saveza 30. kolovoza 1991. | ||||
Površina | 111. po veličini | ||||
- ukupno | 86.600 km2 | ||||
- % vode | 0 % | ||||
Stanovništvo | 89. po veličini | ||||
- ukupno (2011) | 9.164.600[1] | ||||
- gustoća | 106/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena 2011. | ||||
- ukupno | 94.318 milijardi $[2] (88.) | ||||
- po stanovniku | 10,340 $[2] (106.) | ||||
Valuta | manat (100 gopika¹) | ||||
Pozivni broj | +994 | ||||
Vremenska zona | UTC +4 UTC +5 ljeti | ||||
Internetski nastavak | .az | ||||
(1) izvan upotrebe |
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.
Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.
Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Apšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.
Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.
Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinentska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.
nacionalnost | brojnost | postotak |
---|---|---|
Azeri | 8 172 800 | 91,6% |
Lezgi | 180 300 | 2,02% |
Armenci | 120 300 | 1,35% |
Rusi | 119 300 | 1,35% |
Tališi | 112 000 | 1,26% |
Avari | 49 800 | 0,56% |
Turci | 38 000 | 0,43% |
Azerbajdžan ima ukupno 9 165 000 stanovnika. Prema procjeni, u odnosu na prethodnu 2013. godinu, broj stanovnika porastao je za 0,99%. Prema popisu iz 2009., najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% i Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.
Dio serije članaka o Azerbajdžanu Azərbaycan |
Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo sve armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području faktički neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i sve azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha.
U Azerbajdžanu također živi 0,29% Tatara, 0,28% Tata, 0,24% Ukrajinaca, 0,14% Cahura, 0,11% Gruzina, 0,07% Kurda, 0,04% Udina, 0,1% Židovi i 0,11% ostalih.
Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici Armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.
Prema podatcima iz 2011., 53,6% stanovništva čini urbano pučanstvo, dok stopa urbanizacije iznosi 1,64% godišnje, prema procjenama 2010. – 2015. Očekivana životna dob žene je 75,26, a muškarca 68,92 godina.
Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.
- Baku - glavni grad
- Gandža - drugi najveći grad
- Naftalan - ime nosi po ljekovitom ulju kao i hrvatski Naftalan Ivanić-Grad
- Hankendi
- Güzdǝk
- ↑ The International Population Day, The demographic situation in Azerbaijan, The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan, 11 July 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2013. Pristupljeno 30. siječnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ a b Azerbaijan:Report for Selected Countries and Subjects. International Monetary Fund. Pristupljeno 12. travnja 2011.
- Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azerbajdžan | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azerbajdžan | |
Wječnik ima rječničku natuknicu Azerbajdžan |
|
|
|
|
|