Šerpe (narod)

Sherpe (Šerpa) - istočni narod, dolazi od tibetanskog shar što znači "istok" + pa znači "narod"; su južnotibetski narod koji se je na središnje i južne Himalaje naselio vjerovatno tokom posljednjih 500 godina iz istočnog Tibeta. Njihov današnji jezik je jedna od varijanti Tibetansko-Burmanskih jezika.

Veruje se da su Šerpe naselili ovo područje u ranim godinama šesnaestog vijeka, dolazeći iz kineske provincije Sečuan, kada su ih Mongoli natjerali na marš dug 2.000 kilometara. Na osnovu tibetanskih dokumenata nađenih u Solu, grupa od 50 ili više Šerpi prešla je preko Nang-pa La Passa 1533.godine i naseljavaju područje južno od Mount Everesta, koje su nazvali Solo Kumbu.^[1]

Od tada sebe počinju nazivati Sherpa (narod sa istoka). Međusobno izolovana sela, rasuta između strmih planinskih prevoja, uzrokovala su da se na relativno malom geografskom području razviju i očuvaju međusobno potpuno različite kulture.^[2]

U posljednjem popisu stanovništva Šerpe smatraju samoproglašenim narodom. U starom popisu stanovništva iz 1901. godine Šerpe se prikazuju kao jedan od četiri tipa Bhotea ili Tibetanaca. Bhote (bou-tej) potiče od sanskrtskog naziva za Tibet. Šerpe neke običaje Bhotea smatraju primitivnim (otimanje nevjeste, prinošenje žrtvi i obrednog klanja). Bhote su društveno niže rangirani od Šerpa, a te statusne razlike primejećuju se i u angažmanu nizijskih i visinskih nosača. Pojedine ekspedicije žele uposliti samo Šerpe, pa su Bhote u nezavidnom položaju u nadmetanju za poslove visinskih radnika.^[3] Ima ih po popisu iz 2001. oko 154.000.

Najvšše ih živi u istočnom dijelu Nepala. Jedan dio je i na zapadu, u Rolvaling Dolini i regiji Helambu sjeverno od Kathmandua. Žive i u Kini, Butanu i indijskoj državi Sikkim i sjevernim bijelovina Zapadnog Bengala posebno u distriktu Darjeeling. Jedan broj je migrirao i u zapadne zemlje pa se u Njujorku nalazi populacija od 16.000 Šerpa.

Narodi s tibetanskog platoa, uključujući i Šerpe, oko 11.000 godina žive na velikim visinama i kroz taj dugi vremenski period njihov organizam je genetski vrlo dobro prilagođen nedostatku kiseonika. Za razliku od aklimatizovanih alpinista, puno su izdržljiviji i otporniji na surovu klimu, rijedak vazduh i visinske bolesti.^[4]

Početkom 20.veka neki od njih su trgujući odlazili u Dardžiling, u Sikimu. Zapazili su ih Englezi koji su razmišljali o usponu na himalajske vrhove. Postali su visinski nosači, vodiči kroz nepoznate predjele i pomoćnici u baznim logorima bez kojih se nije mogla pokrenuti ni jedna himalajska ekspedicija. Veliki broj Šerpa danas se smatraju elitom planinarstva i ekspertima za njihov himalajski prostor. Time su pronijeli slavu malog naroda širom svijeta.^[1]

Prvi koji je postao svjetski poznat je Tenzing Norgay. Bio je jedan od dvojice ljudi (drugi je Edmund Hillary), poznatih po prvom usponu na Mount Everest 29. maja 1953. Norgayov sin Jamling Tenzing Norgay takođe je 1996. god. ispenjao Everest u čast svog oca zajedno sa penjačima Ed Viestursom and Araceli Segarraom.

Mingma Sherpa je prvi Nepalac koji je 20. maja 2011. ispenjao svih 14 vrhova preko 8.000 m. Prvi je alpinista kome je to pošlo za rukom u 14 pokušaja.

• Serdar

• (en) Sve o kulturi himalajskih Sherpa Arhivirano 2. 9. 2011. na Wayback Machine
• (en) Tapting Sherpa Kyidug – Sherpa zajednica u Katmanduu
• (en) Sherpa rječnik Arhivirano 2. 3. 2013. na Wayback Machine
• (en) Gaiety of Spirit: The Sherpas of Khumbu

Commons ima datoteke na temu: Šerpe (narod)