Domodedovo (lidn)
Lidnanznam![]() |
Flag![]() |
Valdkund | Venäma |
Eläjiden lugu (2024) | 156,681 ristitud |
Pind | 159,27 km² |
![]() | |
Telefonkod | +7−49 679-x-xx-xx |
Avtokod | 50, 90, 150, 190, 750 |
Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Domodedovo (ven.: Домоде́дово) om Venäman lidn da transporttesol'm Moskvan agjan keskuzpalan suves. Se om agjan kümnenz' lidn eläjiden lugun mödhe, Domodedovon lidnümbrikon (edel 2005. vot — rajonan) administrativine keskuz da pala.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Eländpunktan aluz om pandud vl 1900 kuti žilo udenno raudtestancijanno «Moskv — Pavelec»-raudtel, nimitihe olnuden vides kilometras päivlaskmha Domodedovo-žilon mödhe (229 rist. vl 2010, mainitase vspäi 1401). Oli saudud tegimid i žiloid niidenno, kezaküläpertid. Kätihe radnikžiloks vl 1938. Suren sodan aigan žilo alastui bombardiruindale vn 1941 heinkus-kül'mkus. Sai lidnan statusad vn 1947 12. päiväl keväz'kud. Sauvoškanzihe Domodedovo-lendimportad lidnan päivnouzmas vl 1962, radab vspäi 1964. Lidn oli Domodedovon rajonan keskuseks vspäi 1969, sil-žo aigal oli alištunu agjan tobmudele oikti.
Domodedovo šingotase mašinansauvomižen tegimil (kondicionerad, tehnologine blok i kivivoin da gazan sarakon täht), sauvondmaterialiden pästandal (raudbetontegesed, profil'lava, metalline katuz, metalline saiding), rahvahidenkeskeižen lendimportan holitišil, mugažo mebel'fabrik radab lidnas. Venäman valdkundaline fil'mfond kaičese lidnan suves.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase lidnümbrikon pohjoižes-lodehes, vanoikahas tahondas, penen Rožaik-jogen randal (ven.: Рожайка 51 km pitte, Moskvanjogen oigedpol'ne bassein), 160 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Domodedovo vedase 26 km pohjoižespäi suvhe pidust' raudted i kogoneb nelläs erigoittud palaspäi (vspäi 2004): päpala pohjoižes, Aviacionnii, Vauktad Pachad (ven.: Белые Столбы), Baribino.
Matkad Moskvan röunhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 16 km pohjoižhe orhal, avtotel vai raudtel. Toižed lähembaižed lidnad oma Podol'sk kümnes kilometras päivlaskmha orhal, Vidnoje 10 kilometras pohjoižhe orhal i kaikil teil.
Lidn jagase kahesaks mikrorajonaks vspäi 2007 administrativižen käskön mödhe: Keskuzline, Suvine (ende Družb), Päivlaskmaine, Pohjoine, Aviacionnii, Vauktad Pachad, Baribino, Vosträkovo.
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vl 1939 žilon ristitišt oli 8 684 eläjad, vl 1959 lidnan — 27 686 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 96 145 ristitud, lidnümbrikon koume nelländest, vn 2021 — 152 404 ristitud. Kaik 124 285 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt om nügüd'.
Rahvahad (2010): venälaižed — 92,0 %, ukrainalaižed — 1,9 %, armenijalaižed — 1,2 %, totarlaižed — 1,0 %, toižed rahvahad — 3,9 %.
Ortodoksižen hristanuskondan kuz'toštkümne pühäpertid[1] oma saudud lidnas: Venäman Kaikiden Pühämehiden päjumalanpert' (saudihe vll 1995−1997), nell'toštkümne jumalanpertid i časoun'.
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma severz'-se päivkodid, kaks'toštkümne keskškolad (nomer 1, 2, 4, 6..12, Konstantinovon, Povadinon), kaks' gimnazijad (nomer 5 i ortodoksižen hristanuskondan klassine ph. Serafim Sarovalaižen nimed), kaks' liceid (nomer 3 i Vosträkovon nomer 1), kaks' ehtališt keskškolad (nomer 2 i 3), lapsiden sädamižen Lira-pert', kaks' muzikškolad, horan škol, čomamahtoine škol, lapsiden da norišton Olimp-sportškol, lapsiden Al'batros-merikeskuz, lapsiden ekologine Eko-Dom-keskuz.
Professionaližen opendusen aluzkundad oma «Moskovii»-kolledž[2] i Moskvan üläopendusen aluzkundoiden severz'-se filialid.
Transport
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Domodedovo-raudtestancii radab lidnan päpalan päivnouzmas vspäi 1900. Raudte mäneb rahvahidenkeskeižhe Domodedovo-lendimporthasai (DME / ДМД, 29,4 mln passažiroid vl 2018) vspäi 1966. Aeroekspress ühtenzoitab necidä kahtent surtte Venäman lendimportad Moskvan Pavelecan päraudtestancijanke vspäi 2002, seižuteseta lidnan eländfartaloiš.
«Don»-avtoten (M4-trassan) maksline pala ümbärdab lidnan päpalad päivnouzmaspäi vspäi 2016.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]-
Lidnan tobmuden pert' (2007)
-
Raštvoiden jumalanpert', vn 2010 nägu
-
Domodedovo-lendimportan terminal vl 2010
-
Lidnan Domodedovo-raudtestancii i sen vagzal vl 2011
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- ↑ Domodedovon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
- ↑ «Moskovii»-kolledžan sait (колледжмосковия.рф). (ven.)
Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]![]() |
Domodedovo (lidn) Vikiaitas |
Moskvan agjan lidnad | ||
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk | ||