Rog (životinjski)

Rogovi su koštane izrasline karakteristične samo za sisare (Mammalia). Rog raste na glavi iz čeone kosti i na njemu izrastaju rožne tvorevine. Funkcija rogova je napad i odbrana od neprijatelja. Mužjaci mnogih papkara koriste rogove za međusobnu borbu oko ženki. Rogovi mogu biti čisto rožne tvorevine, kao kod nosoroga. Takvi rogovi nastaju kada koža sraste sa pokosnicom čeone kosti od koje nastaje rog. Prema tome, rog nosoroga je čisto kožni i ispunjen je kvržicom od krzna. Ova vrsta roga raste čitavog života i životinja je ne mijenja. Međutim, ovakva vrsta roga svojstvena je samo za nosoroge. Kod ostalih životinja, rogovi su nasađeni na izraštaje čeonih kostiju.^[1]^[2]

Prema građi ovih rogova, rogati sisari se dijele na :

šupljoroge - u koje spadaju goveda (Bovidae) i antilope (Antilocapridae), i
punoroge - jeleni (Cervidae).

Kod jelena su rogovi samo u mladosti prekriveni kožom, a kasnije su koštani. Kod svih jelena se rogovi odbacuju više puta u toku života. Postoje neke vrste jelena kod kojih rogovi ostaju čitavog života, dok neki mijenjaju rogove i do dva puta u toku jedne godine. Koštane rogove ima i žirafa fam.Giraffidae, ali su oni cijelog života prekriveni kožom.

Šuplji rogovi su pravi rogovi. Ova vrsta roga sastoji se iz koštanog dijela koji raste iz lobanje, a pokriven je rožnatom tvorevinom. Oni su uvijek šuplji i u pravilu se ne odbacuju, ali postoje izuzeci.

Rogovi su se u prošlosti javljali i kod nekih, danas izumrlih, vrsta gmizavaca. Prema tome, rogovi su izuzetno stara tvorevina a pojavljivali su se kod nekih vrsta dinosaurusa. Kod nekih vrsta papkara rogovi se javljaju i kod muških i kod ženskih jedinki. Ipak kod većine rogatih sisara, rogovi krase samo mužjake. Ta osobina je veoma bitna jer ističe polni dimorfizam, odnosno razliku između mužjaka i ženke, a olakšava determinaciju vrste.

Galerija

Rog kod antilope
Rogovi američkog bizona
Rogovi kod mužjaka žirafe
Koštani rogovi kod jelena
Rožnati rog nosoroga
Rogovi kod izumrlog dinosaurusa
"Lopatast“ oblik rogova kod losa
Dugi i šiljati rogovi antilope Oriks

Reference

^ Šorić, V. (1997). Morfologija i sistematika hordata. Kragujevac: Prirodnomatematički fakultet.
^ Radović, I., Petrov, B. (1999). Raznovrsnost života. Beograd: Biološki fakultet.

Literatura

Radović, I., Petrov, B. (1999). Raznovrsnost života. Beograd: Biološki fakultet.
Šorić, V. (1997). Morfologija i sistematika hordata. Kragujevac: Prirodnomatematički fakultet.

[1] Šorić, V. (1997). Morfologija i sistematika hordata. Kragujevac: Prirodnomatematički fakultet.

[2] Radović, I., Petrov, B. (1999). Raznovrsnost života. Beograd: Biološki fakultet.

[1]