Petar Vukotić
Ovaj članak se u velikoj meri ili u potpunosti oslanja na jedan izvor. |
Petar Vukotić | |
---|---|
Datum rođenja | 1826. |
Mesto rođenja | Ozrinići, Crna Gora |
Datum smrti | 1907. |
Mesto smrti | Cetinje, Knjaževina Crna Gora |
Petar Vukotić bio je srpski vojvoda iz Crne Gore.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je 1826. godine u Ozrinićima kao sin Stevana Perkova Vukotića a umro je 1907. godine.
Vukotić je branio Crnu Goru u prvom Omer-pašinom napadu 1852/3, zatim je predvodio crnogorsku vojsku u Veljem ratu (1876—1878). Imao je veliko učešće u bici na Vučjem dolu, gdje je njegova brigada jurišala na jedinice Selim paše.
Prilikom opsade Nikšića 1877. oklevetao je popa Mila Jovovića kod knjaza Nikole, a knjaz je popu Milu oduzeo komandu vojevanja pri opsadi. Nakon toga slijedi smrt Mila Jovovića. Vukotić se smatra odgovornim i za sukob Marka Miljanova sa knjazom Nikolom.
Lazar Tomanović je o njemu zapisao da je živjeo na Čevu, a samo bi pri svečanim prilikama bio u svojoj kući na Cetinju, gdje je i umro. Kao katunski vojvoda živjeo je velikaški. Knjaza Nikolu je nagovarao da umjesto Gavre Vukovića (koji je Vasojević) uzme u službu Lazara Tomanovića, koji je porijeklom s Čeva, a bio je Srbin-Primorac iz Lepetana. Vukotić je Boku i Hercegovinu smatrao prirodnim dijelovima Crne Gore, dok, kao i Nikola Petrović, nije previše smatrao Skadar njihovim. Tomanović piše da je vojvoda Petar hodio putem srpskog genija Njegoša, a kao i Njegoš je posjedovao tjelesnu ljepotu, o čemu je govorio slikar Aksentije Marodić.[1]
Imao je četvoro djece: sinove Šala, Matana, Šćepana[2] i ćerku Milenu. Bio je dobar prijatelj sa vojvodom Mirkom Petrovićem,[3] pa je Petar dao kćer Milenu za Nikolu, Mirkovog sina, još dok su oboje bili maloljetni.[3] Petrov zet Nikola kasnije je postao knjaz Crne Gore, od 1860. do 1910, a zatim i kralj od 1910. do 1918. godine.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Tomanović 2018, str. 481., 482., 483..
- ^ † Vojvoda Vukotić ("Politika", 12. jun 1922), str. 2
- ^ a b Houston 2003, str. 86.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Houston, Marco (2003). Nikola & Milena: King and Queen of the Black Mountain. Leppi publications. ISBN 978-0-9521644-4-9.
- Tomanović, Lazar (2018). Memoari. CID, Podgorica.