Pređi na sadržaj

Доћи и остати

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Doći i ostati
Filmski poster
Izvorni naslovDoći i ostati
Žanrdrama
RežijaBranko Bauer
ScenarioLjubiša Kozomara
Gordan Mihić
Glavne ulogeVojislav Mićović
Dragomir Bojanić Gidra
Kole Angelovski
Mija Aleksić
Severin Bijelić
MuzikaTomislav Simović
ScenografVeljko Despotović
SnimateljBranko Blažina
MontažaKatja Majer
Producentska
kuća
Avala film
Jadran film
Godina1965.
Trajanje106 minuta
Zemlja SFR Jugoslavija
Jeziksrpskohrvatski
IMDb veza

Doći i ostati je jugoslovenski film iz 1965. godine.[1] Režirao ga je Branko Bauer, a scenario su pisali Ljubiša Kozomara i Gordan Mihić.[2]

Radnja

[uredi | uredi izvor]
Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

U potrazi za boljim uslovima života tri seljaka, Radovan, Jeremija i Gaša odlaze u veliki grad. Nasuprot njihovom očekivanju, dočekuju ih mnoge teškoće i iskušenja. Radovan uči večernju školu i uspeva da se uklopi u novu sredinu, Jeremija se vraća u selo, a Gaša posle neuspele ljubavi, odlazi sa jednim vršnjakom da na nekom drugom mestu potraži bolju sreću.[2][3]

Glumac Uloga
Vojislav Mićović Jeremija
Dragomir Bojanić Gidra Radovan
Kole Angelovski Gaša
Mija Aleksić Đorđe
Severin Bijelić vozač kamiona
Mira Dinulović Đorđeva prijateljica
Milan Jelić Gavrilov drug
Marija Kon Đorđeva žena
Milo Miranović
Milan Srdoč Čovek koji svira
Pavle Vuisić Mileta
Ivan Jonaš Portir
Ratko Miletić

Nagrade

[uredi | uredi izvor]
  • Pula 65' - film je nagrađen Srebrnom arenom kao treći najbolji film te Zlatnom arenom za najbolju muziku[2]
  • Pula 65' - Nagrada CK Saveza omladine Jugoslavije i lista Mladost Koletu Angelovskom[2]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.”. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 23. 01. 2021. 
  2. ^ a b v g „Doći i ostati”. Baza HR kinematografije. Pristupljeno 24. 1. 2021. 
  3. ^ „Doći i ostati - filmska banka”. Arhivirano iz originala 23. 02. 2012. g. Pristupljeno 11. 02. 2013. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]