osigurati

Srpskohrvatski

Izgovor

IPA: /osiɡǔrati/
Hifenacija: o‧si‧gu‧ra‧ti

Glagol

osigùrati (ćirilica осигу̀рати) svrš.

Šablon:prel Šablon:neprel

Značenja:

Učiniti bezbednim, sigurnim. ^[1]

Primeri:

On je ȍsiguro njègov žìvot, dȁo je kapìtāl za žìvot. ^[2] ^[3] ^[4] Jaša Tomić Gospođinci Itebej ^[1]

Konjugacija

Konjugacija glagola osigurati

Infinitiv: osigurati		Glagolski prilog sadašnji: -		Glagolski prilog prošli: osigùrāvši		Glagolska imenica: osiguránje
Broj		Jednina			Množina
Osoba		1.	2.	3.	1.	2.	3.
Glagolski oblici		ja	ti	on / ona / ono	mi	vi	oni / one / ona
Prezent		osiguram	osiguraš	osigura	osiguramo	osigurate	osiguraju
Budućnost	Futur I.	osigurat ću¹ osiguraću	osigurat ćeš¹ osiguraćeš	osigurat će¹ osiguraće	osigurat ćemo¹ osiguraćemo	osigurat ćete¹ osiguraćete	osigurat će¹ osiguraće
Budućnost	Futur II.	budem osigurao²	budeš osigurao²	bude osigurao²	budemo osigurali²	budete osigurali²	budu osigurali²
Prošlost	Perfekt	osigurao² sam	osigurao² si	osigurao² je	osigurali² smo	osigurali² ste	osigurali² su
	Pluskvamperfekt	bio sam osigurao²	bio si osigurao²	bio je osigurao²	bili smo osigurali²	bili ste osigurali²	bili su osigurali²
	Aorist	osigurah	osigura	osigura	osigurasmo	osiguraste	osiguraše
Kondicional I.		osigurao² bih	osigurao² bi	osigurao² bi	osigurali² bismo	osigurali² biste	osigurali² bi
Kondicional II.		bio bih osigurao²	bio bi osigurao²	bio bi osigurao²	bili bismo osigurali²	bili biste osigurali²	bili bi osigurali²
Imperativ		-	osiguraj	-	osigurajmo	osigurajte	-
Glagolski pridjev radni		osigurao m. / osigurala f. / osiguralo n			osigurali m. / osigurale f. / osigurala n
Glagolski pridjev trpni		osiguran m. / osigurana f. / osigurano n			osigurani m. / osigurane f. / osigurana n
¹ Standardni hrvatski zapis; ostali veži klitiku na infinitivnu osnovu. ² Za muški rod; u slučaju vršitelja radnje ženskog ili srednjeg roda koristi se ženski odnosno srednji rod glagolskog pridjeva radnog i pomoćnog glagola.

Reference

„osigurati” u Hrvatskom jezičnom portalu

↑ ^1,0 ^1,1 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 132.
↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 192.
↑ Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 163.

[Rečnik_srpskih_govora_Vojvodine,_izmenjeno_i_dopunjeno_izdanje_u_4_toma-1] 1,0 ^1,1 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.

[Pavle_Ivić—Žarko_Bošnjaković—Gordana_Dragin,_Banatski_govori_šumadijsko-vojvođanskog_dijalekta._Prva_knjiga:_Uvod_i_fonetizam.-2] Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 132.

[Ivan_Popović,_Govor_Gospođinaca_u_svetlosti_bačkih_govora_kao_celine.-3] Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 192.

[Nevenka_Sekulić,_Zbirka_dijalekatskih_tekstova_iz_Vojvodine.-4] Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 163.

[1]