Võrtsjärv
Võrtsjärv | |
---|---|
Lokacija | |
Položaj | Valga, Viljandi, Tartu |
Države | Estonija |
Koordinate | |
Hidrografija | |
Vrsta | Protočno jezero |
Površina | 270[1] km² |
Aps. visina | 33[1] m |
Dužina | 35[1] km |
Širina | 15[1] km |
Dubina | 6[1] m |
Hidrologija | |
Pritoke | Väike Emajõgi, Õhne, Tänassilma, Rõngu |
Odljev | Emajõgi |
Võrtsjärv (ruski: Йыхви, njemački: Wirzsee) je drugo po veličini jezero nakon Čudsko-pskovskog (Peipsi-Pihkva) u Estoniji.[1]
Jezero Võrtsjärv graniči sa tri okruga; Viljandi, Tartu i Valga.[2]
Jezero ima površinu od 270 km², dugo je oko 35 i široko 15 km na sjeveru, prosječno je duboko 2,8 m, a maksimalno 6,0 m.[1] Slivno područje Võrtsjärva sa jezerom ima 3374 km², a bez jezera 3104 km². Prosječni vodostaj jezera je 33,63 m. Prosječna godišnja amplituda vodostaja je 1,34 m, a apsolutna amplituda je 3,08 m.[1]
Jezero Võrtsjärv je protočno jezero čija se vode izmjene za otprilike godinu dana. Vodom ga puni pet rijeka; Väike Emajõgi, Õhne, Tarvastu, Tänassilma i Rõngu i sedam potoka; Pikasilla, Annioja, Soe, Väluste, Meleski, Nigula i Pühaste[1]
Iz jezera istječe rijeka Emajõgi, koja ponekad za velikog vodostaja promjeni tok i također se ulijeva u jezero Võrtsjärv. Jezero se ledi od januara do sredine aprila, a proljetne poplave svoj vrhunac imaju krajem aprila ili početkom maja, nakon tog je tokom ljeta do septembra vodostaj relativno stabilan.[1]
Obalna crta Jezera Võrtsjärv duga je 96 km, a razvedena je sa nekoliko poluotoka i zaljeva (Tarvastu na zapadu, Vehendi na istoku). Na jezeru ima 5 otoka: Tondisaar, Pähksaar, Ainsaar, Rättsaar i Heinsaar. Obale jezera su plitke, osim na istoku pored sela Vehendi i Tamme gdje se nalaze klifovi visinoki od 5 do 8 m. Plitke obalne vode jako su obrasle trskom. Dno jezera na sjeveru i istoku kod zaljeva Vehendi je pjeskovito i stjenovito. Za razliku od tog na zapadu i naročito jugu - jezersko dno je uglavnom blatno. Najveća debljina jezerskog blata je 12 m.[1]
- Võrtsjärv (et)
Võrtsjärv Lake