Odžak (Bosna i Hercegovina)

Geografija

Stanovništvo

Uprava

Historija

Gospodarstvo

Slavni ljudi

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Kultura

Sport

Zanimljivosti

Odžak

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton/županija

Posavski

Sjedište

Odžak

Načelnik

Nada Ćulap

Površina

177 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

30.056 (1991.)
169.8/km²

Odžak je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine. Pripada Bosanskoj Posavini, odnosno Posavskom kantonu Federacije BiH. Grad je 1991. brojao oko 7.600 stanovnika.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Odžak imala je 30.651 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.

Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno	25.901
Hrvati	14.995 (57,89%)
Srbi	5.881 (22,70%)
Muslimani	4.777 (18,44%)
Jugoslaveni	85 (0,32%)
ostali	163 (0,65%)

Naseljena mjesta su:

Ada, Donja Dubica, Donji Svilaj, Gnionica, Gornja Dubica, Gornji Svilaj, Jošavica, Novi Grad, Novo Selo, Odžak, Osječak, Posavska Mahala, Potočani, Potočanski Lipik, Prnjavor, Prud, Srnava, Svilaj, Trnjak, Vojskova, Vrbovac i Vrbovački Lipik.

Današnji grad Odžak se pominje u povijesnim zapisima od 1593. godine kao manje naselje i utvrda (Jukić, 1850. godine). Te godine je u Bosni sultanovim fermanom uveden odžakluk s pravom nasljeđivanja koji su se dodjeljivali zapovjednicima turske vojske. Miralem-begu je ovaj kraj dodijeljen kao odžak (posjed) i on je izgradio malu utvrdu koristeći ostatke ruševina starog rimskog grada. Nakon njegove smrti taj posjed je naslijedio njegov sin Ibrahim i u to vrijeme Odžak predstavlja veće naselje i graničnu utvrdu s manjim brojem graničara.

U historijskim zapisima stoji da je austrijska vojska u nekoliko navrata prelazila rijeku Savu i osvajala Odžak sve do potpisivanja Beogradskog mira 1739. godine, kada je uspostavljena nova granica Bosne duž rijeke Save. Sljedećih 100 godina Odžak je proveo u miru i kulturnom i ekonomskom napretku. Urbana struktura grada zasnivala se na principu organizacije stambenih grupacija-mahala, povezanih s poslovnim zonama. Izgrađena je i drvena džamija, nazvana Drvenija koja je kasnije bila spaljena.

Uspostavljanjem austro-ugarske vlasti 1878. godine u Bosni i Hercegovini nastaje i novi period za Odžak. Uvodi se novi kapitalistički način privređivanja i novi način građenja koji podrazumijeva izgradnju visokih zgrada u kojima je objedinjen poslovni prostor u prizemlju i stanovanje na katu. Gradi se čvrstim materijalom (ciglom) po novim propisima, koji uvode regulaciju ulica i građevinsku liniju.

Austrougarski period je period intezivne gradnje, čime nova uprava zadovoljava potrebe vlasti i potrebe stanovništva. Kulturni razvoj Bosne i Hercegovine nije zaostajao u odnosu na druge pokrajine Austro-Ugarske monarhije. Arhitektura eklektike u Bosni i Hercegovini dala je brojna i kvalitetna ostvarenja u smislu interpretacije europskih stilova. Eklektički metod formiranja arhitektonskog izraza u Bosni stvorio je interpretaciju potpuno nove teme, tzv. orijentalni slog, maurska athitektura ili pseudoorijentalni izraz. Što znači da je u suštini eklektički metod usmjeren ka orijentalnoj građevinskoj baštini. Maursko doba u Španjolska (7. - 10. stoljeće) postaje izvor ideja i inspiracije austrougarskim arhitektima koji su djelovali na prostorima Bosne i Hercegovine. Među svjetski poznatim spomenicima ovog razdoblja u Španjolskoj najdominantnije mjesto zauzima Alhambra ili Crvena tvrđava u Granadi, el Mesquita u Cordobi, itd. Najznačajnije građevine pseudomaurskog izraza u BiH su zgrada Vijećnice u Sarajevu, izgrađena 1896. godine, projektanta Ćirila Ivekovića, zgrada Željezničke stanice u Bosanskom Brodu, projektanta Niemeczeka, Vijećnica u Brčkom (Vitek, 1902.), Željeznička stanica na Bistriku, Gimnazija u Mostaru, ...U istom eklektičkom izrazu građena je i Administrativna zgrada u Odžaku. Administrativna zgrada ili "Mala vijećnica" završena je s izgradnjom 1903. godine o čemu svjedoči i natpis iznad ulaznih vrata: "Beledija 1903". Beledija znači administrativno sjedište teritorijalne jedinice u kojem su smješteni i stambeni prostori upravnika te teritorijalne jedinice.

Odžak je nakon prvog svjetskog rata 1918. godine postao dijelom Kraljevine SHS. Za vrijeme drugog svjetskog rata, u aprilu 1941. Odžak je dopao pod vlast NDH.

Krajem rata, početkom maju 1945. se oko Odžaka utvrdio dio jedinica NDH i drugih pro-osovinskih formacija iz tadašnje Jugoslavije kojemu nije uspjelo povlačenje na zapad nakon proboja srijemskog fronta. One su u okruženju nastavile pružati otpor partizanskim jedinicama čak i nakon kapitulacije Njemačke. Prvotni pokušaji likvidacije odžačkog džepa nisu uspjeli, da bi Odžak pod nadzor partizana došao tek 25.5. 1945. Često se navodi da je Odžak posljednje mjesto na kojem su sile Osovine u Evropi pružale organizirani otpor.

Početkom 1992. godine, za vrijeme rata u BiH, Odžak su zaposjele hrvatske snage. Odžak, zajedno uz Orašje, uspio održati pod hrvatskim nadzorom čak i kada su ostatak Bosanske Posavine zauzele bosanskosrpske snage. Dejtonskim mirovnim ugovorom je područje prošireno te postalo dio Federacije BiH.

Alija Izetbegović
Musa Ćazim Ćatić
Mario Mandžukić, poznati nogometaš
Ivo Iličević, nogometaš
Meho Puzić , poznati pjevač sevdalinke
Zahid Šogorović , poznati navijač reprezentacije Bosne i Hercegovine
Velibor Čolić

Glavni članak: Nacionalni spomenici u Odžaku

U centru Odžaka se nalazi Beledija ili mala gradska vijećnica (općinska zgrada) izgrađena 1903. godine od strane Austro-Ugarske Monarhije. Beladija je zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav

16.598 (54,15%)

6.229 (20,32%)

6.084 (19,84%)

Jugoslaveni

1.133 (3,69%)

Zanimljivo je spomenuti da je Alija Izetbegović zapravo rođen u Odžaku, a ne u Bosanskom Šamcu, kako to službeni podaci tvrde.

Roditelji Alije Izetbegovića su imali posjed (begluk) u Odžaku, pa je majka rodila Aliju baš na tom posjedu u Odžaku. Tu su međutim boravili samo par mjeseci, da bi se nakon toga vratili u Bosanski Šamac.