Krzeszów (Kamienna Góra)
Ovo je članak o Krzeszów (Kamienna Góra). Za ostala značenja, vidi Krzeszów. Krzeszów
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 50°44′N 16°03′E / 50.733°N 16.050°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Donjošlesko |
| Povjat | Kamienna Góra |
| Površina | |
| - Ukupna | 19.2 km²[1] |
| Visina | 475[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 1,605[1] |
| - Gustoća | 83.64 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 58-405[1] |
| Karta | |
  Krzeszów Pozicija Krzeszówa u Poljskoj | |
Krzeszów (njemački: Grüssau) je selo 1,605 stanovnika[1] na jugozapadu Poljske u Donjošleskom vojvodstvu.
Krzeszów leži u dolini rijeke Zadrne, udaljen 7 km jugozapadno od Kamienne Góre i 27 km od Wałbrzycha.[2] Iako samo selo poznat je po nekadašnjoj cistercitskoj opatiji, koja je 2004. proglašena Nacionalnim spomenikom.[2]
Ona dominira mjestom sa svojom velikom baroknom crkvom iz 17. vijeka, koja je duga 118 m. Crkveni brod je dug 80 m i širok 29 m (visok 25,7 m).[3]
Počeci opatije u Krzeszówu datiraju iz 1242., kad je u šumi Cressebor (danas selo Krzeszówek) trebao biti sagrađen samostan za Benediktince iz Češke, kao donacija vojvodkinje Ane od Češke, udovice Henrika II koji poginuo u Bitci kod Legnice.[2]
Opatiju je ipak podigao 1289. vojvoda od Świdnice - Bolko I Surovi (unuk Henrika II), za cistercite iz Henrykówa.[2]
Prvi redovnici došli su u Krzeszów u augustu 1292. i smjestili su se u već podignute zgrade. Opatija je vremenom dograđivana i materijalno obogaćivana tako da je imala preko četrdeset mjesta kao svoje feude.[2]
U velikom požaru 1426. izgorjele su opatijske zgrade i crkva, koje su obnovljene 1454., ali su ponovo porušene za Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.) Nakon rata samostan je obnovljen pa je postao centar protureformacije u Šleskoj. Nakon osnivanja bratovštine sv. Josipa, izgrađena je nova crkva za bratovštinu i samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije, tad je nedalekom brdu podignuta kalvarija.[2]
Nakon pruske aneksije Šleske 1741., opatija je malo pomalo izgubila značaj. Većina knjiga iz biblioteke i dio opreme odneseni su u Wrocław, crkva je postala župna, a posljednji 47 opat postao je njen župnik.[2]
Nakon Prvog svjetskog rata 1919. u samostan su se uselili Benediktinci, a nakon tog 1924. je uzdignut u rang opatije. Za Drugog svjetskog rata 1940. veći dio opatije je rekviriran i pretvoren u logor za raseljene osobe, a nakon tog za wrocławske Židove.[2]
Benediktinci su se vratili u Krzeszów 1945., ali su godinu dana kasnije preseljeni u Bad Wimpfen, na njihovo mjesto došle su Benediktinke iz Lavova.[2]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Poland: Jelenia Góra Subregion” (engleski). City population. Pristupljeno 29.01. 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 „Krzeszów – opactwo cystersów” (poljski). Narodowy Instytut Dziedzictwa. Arhivirano iz originala na datum 2021-04-17. Pristupljeno 29.01. 2021.
- ↑ „Post-Cistercian Abbey in Krzeszow” (engleski). Opactwo. Pristupljeno 29.01. 2021.
- Krzeszów (pl)