Kalocsa
Kalocsa
| |||
---|---|---|---|
Panorama grada iz zraka | |||
|
|||
Koordinate: 46°32′N 18°59′E / 46.533°N 18.983°E | |||
Država | Mađarska | ||
Županija | Bács-Kiskun | ||
Vlast | |||
- gradonačelnik | Ferenc Török | ||
Površina | |||
- Urbano područje | 53.18 km²[1] | ||
Stanovništvo (2015.) | |||
- Urbano područje | 16,136[1] | ||
- Urbana gustoća | 303.4 stan./km²[1] | ||
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 8100 | ||
Pozivni broj | 088 | ||
Službene stranice www.kalocsa.hu/ | |||
Karta | |||
Kalocsa (hrvatskosrpski: Kalača, njemački: Kollotschau, slovački: Koloca) je grad na jugu Mađarske od 16,136 stanovnika[1], koji administrativno podpada pod Županiju Bács-Kiskun.
Kalocsa leži na lijevoj obali Dunava, udaljena 142 km južno od Budimpešte.
Kalocsa je postala biskupija još za vladavine prvog ugarskog kralja - sv. Stefana. Već u 11. vijeku uzdignuta je u rang nadbiskupije i bila je vrlo prosperitetni srednjovjekovni grad sve dok je nisu orobile Osmanlije.[2] Ponovno se oporavila tokom 19. vijeka, ovaj put kao centar agrarnog kraja i prehrambene industrije.[2]
Kalocsa je vjerojatno najbogatiji grad što se tiče folklora u Mađarskoj; gotovo svaki predmet iz Kalocse, od nošnje do veza eksplozija je boja i čudesnog dizajna.[2]
Oba muzeja - folklorne umjetnosti i Károly Visky, posvećena su lokalnom folkloru. Grad je poznat po vezenim motivima, koje vezu žene i prodaju širom svijeta.[2]
U Kalocsi je rođen Nicolas Schöffer, pionir kinetičke skulpture. Njegova rodna kuća pretvorena je u muzej, a na glavnom trgu koči se njegov 26-metarski kinetički svjetleći toranj.[2]
Pored svega Kalocsa je poznata i po paprici, koja neobično dobro uspjeva zbog obilja sunca.[2]
- Rumunjska, Cristuru Secuiesc
- Njemačka, Kirchheim unter Teck
- Danska, Karup
- Španjolska, Totana
- Palestinska samouprava, Bethlehem
- Kina, Shenzhen