Intel Atom

Intel Atom je ime Intelove serije energetski štedljivih procesora koja je kompaktibilna s Intelovim i AMDovim x64 i x86-64 procesorima koji se nalaze u 99 % kućnih računala. Intel Atom se koristi prije svega u netbook i laptop kompjuterima.

Djelomični uspjesi VIAe ultraštedljivih procesora C3 i C7 koji se proizvode od 2001. godine stvaraju tržišnu nišu koja obezbjeđuje daljnje postojanje ove računalne korporacije, ali i privlaći pozornost većih kompanija. Gotovo četri godine kasnije medijima je predstavljen OLPC projekt (One Laptop per Child) cilj kojega je bio proizvesti jeftini, energetski štedljivi laptop koji bi se koristio u zemljama u razvoju.

Kako OLPC projekt Intel nije bio uključen, a izgubio je 2003. godine pravnu bitku protiv VIAe korporacije kojom je pokušao sprečiti daljnju proizvodnju svih vrsta x86 procesora koji su ubrzo počeli donositi velike poslove (i profit) ^[1] Intel pokreće svoj projekt ultraštedljivih procesora koji će biti prikazani medijima pod imenom Intel Atom prvi put 2008. godine.

Tijekom aprila/travnja 2008. godine počinje s proizvodnjom i prodajom svojih prvih jednojezgrenih Atom procesora serijskog imena Z, dok će tijekom ljeta 2008. godine početi proizvoditi jednojezgrene procesore Atom 2X0 i dvojezgrene Atom 3X0. Ti procesore će se prodavati zajedno s zastarjelim Intelovim chipsetom i945 tamo ugrađenom grafičkom karticom iz 2005, tako da će nova računalna platforma imati veoma ograničene mogućnosti.

Izlazak Nvidia chipseta Ion u 2009. godini koji će imati 10 puta bržu grafiku od chipseta i945 rezultira odlukom Intela o ukidanju prvih serija Atom procesora i izbacivanju nove serije imena Atom N4xx ili Z5xx za jednojezgrene i Atom N5xx za nove dvojezgrene procesore. Osnovna razlika između nove i stare generacije procesora je pomicanje grafičke kartice unutar samog procesora i na taj način onemogućavanje daljnjeg korištenja Nvidia chipseta Ion što dovodi do tužbe zbog iskorištavanja monopolističke pozicije koja će biti rješena porazom Intela i sporazumom od 4.8. 2010.^[2] koja će biti ignorirana od svetski medija.

Ovo je popis Intel Atom procesora koji su se nalazili u proizvodnji između 2008. i 2010. godine:

• Atom 230 na 1600 MHZ iz 2008. godine s potrošnjom od 4 W. Prodajna cijena je 29 $
• Atom 270 na 1600 MHZ iz 2008. godine s potrošnjom od 2.5 W. Prodajna cijena je 44 $
• Atom 280 na 1667 MHZ iz 2008. godine s potrošnjom od 2.5 W.
• Atom 330 na 1600 MHZ s dvije jezgre iz 2008. godine. Potrošnja mu je bila 8 W, a prodajna cijena 43 $

Ovo je popis Intel Atom procesora čija proizvodnja počinje krajem 2009. ili 2010. godine:

• Atom 450 na 1667 MHz s kraja 2009. godine s potrošnjom od 5.5 W. Prodajna cijena su 63 $
• Atom 455 na 1667 MHz iz 2010. godine s potrošnjom od 6.5 W. Prodajna cijena je 75 $
• Atom 470 na 1883 MHz iz 2010. godine s potrošnjom od 6.5 W. Prodajna cijena je 75 $
• Atom 475 na 1883 MHz iz 2010. godine s potrošnjom od 6.5 W. Prodajna cijena je 75 $
• Atom 510 na 1667 MHZ s dvije jezgre od decembra 2009. godine s potrošnjom od 13 W. Prodajna cijena su 63 $
• Atom 525 na 1833 MHZ s dvije jezgre od 2010. godine s potrošnjom od 13 W. Prodajna cijena su 63 $

Osnovna razlika između serija 2x0/3x0 i 4x0/5x0 je da druga ima u sebi ugrađenu Direct X9 grafičku karticu Intel GMA 3150 koja je pored ostalog sporija 5 puta od Direct X10 Nvidia Ion grafičke kartice.

Zadnji natjecatelj koji dolazi na tržište ultraštedljivih procesora je AMD sa svojim Neo procesorom. Veliki broj testiranja je potvrdio jednojezgreni Intel Atom kao najsporiji procesor na ovom tržištu. Od njega su se kao brži dokazali VIA Nano i AMD Neo ^[3]. Utješnu pobjedu Intel Atom ipak ostvaruje kada se njegovu dvojezgrenu verziju usporedi s Via Nano koji ima samo jednu jezgru ^[4].

Bez obzira na svoju brzinu i stalne poraste cene u klasi ultraštedljivih procesora Intel Atom drži najveći dio tržišta

Intel Atom na Wikimedijinoj ostavi