Grinje

Grinje
	Grinja Tuckerella, parazit na biljci citrusa, uvećana 260 puta
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Potkoljeno:	Chelicerata;
Razred:	Arachnida;
Red:	Acari; Leach, 1817.

Grinje (Acari, ili Acarina) su velik i raznorodan red paučnjaka u koljenu člankonožaca u koji se uvrštava oko 50.000 danas živućih opisanih vrsta razvrstanih u 546 porodica^[1]. To znači, da je vrstama najbrojnija skupina paučnjaka. Kako su u ovoj skupini najmanji člankonošci, može se pretpostaviti da ima još neotkrivenih vrsta.

Staništa

Grinje su naselile velik broj životnih okoliša. Polovina poznatih vrsta živi u tlu gdje uz dobre uvjete više stotina tisuća ovih životinja može živjeti i hraniti se. U njihova staništa ubrajaju se i tako neobična mjesta kao što su pluća nekih majmuna, nosni otvori ptica ili otvori uzdušnica (traheja) kukaca. I većina ljudi su domaćini grinja, na primjer, na korijenu trepavica.

Obilježja

Dok su pauci isključivo grabežljivci i imaju u principu jednaku građu tijela, pojedine vrste grinja se zbog svog vrlo različitog načina života međusobno značajo razlikuju. Najmanje grinje velike su jedva 0,1 mm, dok ženke najvećih, krpelji, nahranjene u punoj količini, mogu doseći do 3 cm. Imaju 8 nogu kao i pauci, iako ih u larvenom stadiju često imaju samo 6.

Grinje nisu brze. Zbog toga mnoge vrste koriste druge životinje kao prijevozno sredstvo (probioza). Pri tome, neke grinje samo "putuju", dok druge i sišu tjelesne sokove svog "prijevoznika".

Za razliku od grinja koje se hrane lovom, mnoge vrste obilježava sljepilo. Općenito, grinje nemaju kao drugi paučnjaci središnje oči, ili su se spojile u jedno oko. Općenito, broj očiju im se kreće od nule do pet^[2].

Prehrana

Pored grabežljivih, ima i grinja koje se hrane biljkama i gljivama, ali i takvih koje žive od strvina ili odumrlog tkiva živih organizama (nekrotično tkivo). Pored toga, mnoge vrste grinja žive parazitski.

Štetnost i korisnost

Tako veliki broj vrsta kao i raznovrsnost staništa i načina prehrane razlog je da grinje imaju vrlo različito značenje za okoliš i druge žive organizme. Dok su neke vrlo štetne kao izazivači (varoa) ili prijenosnici (proljetni encefalitis, neke vrste groznica) raznih bolesti, ima i korisnih grinja koje napadaju štetnike u poljoprivredi kao i takvih koje se zbog toga uzgajaju u laboratorijima ^[3].

Zanimljivost

Jedna tropska grinja, Archegozetes longisetosus, smatra se, u odnosu na svoju veličinu (0,8 mm) najsnažnijom životinjom na svijetu. Ona može držati gotovo 1200 puta veću težinu od svoje vlastite^[4]

Vanjske veze

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Acari

Acari (Grinje), autor Michael Becker Arhivirano 2009-12-26 na Wayback Machine-u

Reference

↑ Joel Hallan, 2005: SYNOPSIS OF THE DESCRIBED ARACHNIDA OF THE WORLD. ACARI PROJECT STATUS. Department of Entomology, Texas A&M University.
↑ Schmidt, Günther (1993): Giftige und gefährliche Spinnentiere, ("Otrovni i opasni paučnjaci") pp. 58, Westarp Wissenschaften ISBN 978-3-89432-405-6 ((de))
↑ http://www.zeiss.de/C1257173002D0F60/0/D964725523A455EEC12574A60030BA71/$File/innovation_20_40.pdf
↑ M. Heethoff, L. Koerner: Small but powerful - The oribatid mite Archegozetes longisetosus Aoki (Acari, Oribatida) produces disproportionate high forces, J. Exp. Biol. 2007, Bd. 210 (17), S. 3036-3042. ((en))

[1] Joel Hallan, 2005: SYNOPSIS OF THE DESCRIBED ARACHNIDA OF THE WORLD. ACARI PROJECT STATUS. Department of Entomology, Texas A&M University.

[2] Schmidt, Günther (1993): Giftige und gefährliche Spinnentiere, ("Otrovni i opasni paučnjaci") pp. 58, Westarp Wissenschaften ISBN 978-3-89432-405-6 ((de))

[3] ttp://www.zeiss.de/C1257173002D0F60/0/D964725523A455EEC12574A60030BA71/$File/innovation_20_40.pdf

[4] M. Heethoff, L. Koerner: Small but powerful - The oribatid mite Archegozetes longisetosus Aoki (Acari, Oribatida) produces disproportionate high forces, J. Exp. Biol. 2007, Bd. 210 (17), S. 3036-3042. ((en))

[1]