Bombaški napad u Burgasu 2012.
Bombaški napad u Burgasu 2012. | |
---|---|
Lokacija | Aerodrom Burgas, Burgas, Bugarska |
Koordinate | 42°34′00″N 27°30′00″E / 42.56667°N 27.50000°E |
Datum | 18. 7. 2012 |
Meta | Izraelci |
Mrtvih | 7 |
Ranjenih | 32 |
Počinitelj | Muhamed Hasan al-Huseini[1] |
Osumnjičeni počinitelj(i) | Meliad Farah Hasan al-Hadž Hasan[1][2] |
Bombaški napad u Burgasu 2012. bio je teroristički napad[3] koji je 18. jula 2012. izvršio bombaš samoubojica u putničkom autobusu punom izraelskih turista na Aerodromu Burgas, u istoimenom gradu u Bugarskoj.[4] Autobus je prevozio četrdest i dvoje Izraelaca, većinom mladež,[5] od aerodroma do njihovih hotela, nakon što su stigli letom iz Tel Aviva. Eksplozija je ubila bugarskog vozača i petero Izraelaca[6] te ranila trideset i dvoje osoba. Međunarodna zajednica osudila je ovaj bombaški napad.[3]
Bugarska policija je 18. jula 2014. kao bombaša samoubojicu identificirala Muhameda Hasana al-Huseinija, 25-godišnjeg libanonsko-francuskog državljanina.[1] Njegov identitet utvrđen je DNK analizom, a otkriveno je i da se služio krivotvorenom vozačkom dozvolom s lažnim imenom Jacque Felipe Martin.[1] Godinu dana ranije, bugarska agencija za nacionalnu sigurnost (DANS) obznanila je i imena dvojice Libanonaca osumnjičenih za umiješanost u napad – 32-godišnjeg australskog državljanina Meliada Faraha i 25-godišnjeg kanadskog državljanina Hasana al-Hadža Hasana.[1][2] Uz identitet, agencija je objavila i fotografije navedene dvojice.[2][7] Odgovornost za napad nije preuzela niti jedna organizacija, izuzevši dotad nepoznatu Bazu džihada (Kaedat al-Džihad).[8] Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova negiralo je njenu ulogu, a izraelski mediji objavili su da postoji mogućnost da je ista dijelom globalne terorističke mreže ili da je samo paravan za prikrivanje pravog počinitelja.[8]
Pitanje odgovornosti za napad bilo je popraćeno kontroverzama unutar Bugarske, EU, Izraela i Libanona. Određeni Izraelci prozivali su vlasti zbog slabe zaštite svojih turista i napad su opisali obavještajnim neuspjehom za njihove službe, što je negirano od strane ministra obrane uz opasku da "Izrael čini sve u prikupljanju podataka diljem svijeta i da nema razloga za ispričavanje".[8] Neposredno nakon napada, prije provođenja preliminarne istrage, vodeći izraelski političari za zločin su optužili Iran i Hezbolah.[1][3][9] Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prvi je direktno prozvao Iran i izjavio da će "snažno uzvratiti protiv iranskog terorizma",[3] ministar obrane Ehud Barak za napad je optužio Hezbolah, a ministar vanjskih poslova Avigdor Liberman zajedno s tom organizacijom i iransku Revolucionarnu gardu.[8] Sa sličnim optužbama ubrzo su im se pridružili i američki političari.[3][8] Hezbolahovi predstavnici opovrgnuli su bilo kakvu povezanost,[1] navodeći da "ne traže osvetu za smrt Imada Mugnijaha putem napadanja turista".[3] Optužbe je također odbacio Iran čiji su dužnosnici osudili napad i opisali prozivke "propagandom i psihološkim ratom službenog Washingtona i proizraelskih lobija".[10]
Bugarska je tokom prvih sedam mjeseci istrage bila suzdržana,[11] a u februaru 2013. ministar unutarnjih poslova Cvetan Cvetanov izjavio je da "postoje veze da su dvojica osumnjičenih članovi vojnog krila Hezbolaha".[11] Rob Wainwright, direktor Europola, izjavio je da nisu pronađeni dokazi o povezanosti napada s Iranom ili nekom od grana al-Kaide, te da se pretpostavka o umiješanosti Hezbolaha temelji na boravku osumnjičenih u Libanonu (2006–2010), forenzičkim nalazima i tipu napada.[11] Wainwright je dodao da istražitelji vjeruju da napadač nije imao namjeru umrijeti u napadu.[11] S druge strane, američki državni sekretar John Kerry veze je opisao kao "jasne i nepovratne". Četiri mjeseca kasnije, nakon što je desno-centrističku vladu zamijenila socijalistička, službena Sofija zauzela je blaži stav po pitanju umiješanosti Hezbolaha i umjesto "snažne pretpostavke" počelo se govoriti o "indikaciji".[9][12] Dana 5. juna 2013. novi bugarski ministar Kristijan Vigenin je objavio da "nema pouzdanih dokaza o umiješanosti Hezbolaha, vlasti i dalje nastavljaju skupljati dokaze".[13]
Istovremeno, unutar Europske Unije odvijale su se polemike o uvrštenju Hezbolaha na listu terorističkih organizacija, za što su najsnažnije lobirali Ujedinjeno Kraljevstvo i Izrael.[9][11][12] Navedeno uvrštenje na temelju pretpostavke kritizirao je Vigenin,[12] kao i drugi političar i analitičari koji su istaknuli da se pravi motivi kriju u podilaženju izraelskoj, francuskoj, britanskoj i američkoj politici na Bliskom Istoku, konkretno u Sirijskom ratu i Libanonu.[9][12][14] Određeni bugarski analitičari prozvali su svoju vladu da podliježe međunarodnim pritiscima, što je tada već bivši ministar Cvetanov negirao.[9] Nekoliko dana uoči konačne rasprave EU o Hezbolahu, u julu 2013. bugarski ministar Cvetlin Jovčev izjavio je da postoje "jasni znakovi o ulozi Hezbolaha u napadu", međutim, identitet napadača i lokacija dvojice osumnjičenih i dalje su bili nepoznati.[15] Krajem istog mjeseca članice EU odlučile su da se na listu terorističkih grupa uvrsti vojno krilo Hezbolaha, apostrofirajući kao glavne razloge napad u Burgasu i učešće u Sirijskom ratu.[14] Odluka je pozdravljena od strane SAD-a i Izraela, dok su osude pristigle iz Libanona, Irana, Rusije i Kine.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Burgas attack: Bulgaria names anti-Israeli bomber”. BBC.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 МВР разкри самоличността на атентаторите от Сарафово
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Barak Ravid; Zohar Blumenkrantz; Natasha Mozgovaya, Haaretz. „7 reported killed in terror attack against Israelis in Bulgaria”. Haaretz. Pristupljeno 20. jula 2012.
- ↑ „he:משרד החוץ: מניין ההרוגים ירד לשבעה, בהם 6 ישראלים” (hebrejski). Ynet. 19. jula 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-21. Pristupljeno 19. jula 2012.
- ↑ „Israel blames Iran for deadly attack on bus of Israeli youth visiting Bulgaria”. New York Daily. Pristupljeno 20. jula 2012.
- ↑ „Атентатът в Бургас почерни и Юруково”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-21. Pristupljeno 2017-07-15.
- ↑ Photos of Burgas attack suspects released, Ynetnews (25. jula 2013)
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Yaakov Katz (21. jula 2012). „Previously unknown group claims Burgas attack”. Jerusalem: The Jerusalem Post. Pristupljeno 16. jula 2017.
- ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 Eric Randolph (4. juna 2013). „UK bid to blacklist Hezbollah faces EU opposition”. London: The Independent. Pristupljeno 16. jula 2017.
- ↑ „US-Israeli claim on Iran role in Bulgaria attack, psywar: Lawmaker”. Tehran: Press TV. 23. jula 2012. Pristupljeno 16. jula 2017.[mrtav link]
- ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 „Hezbollah suspected in Bulgaria bus bombing”. Doha: Al Jazeera. 6. februara 2013. Pristupljeno 16. jula 2017.
- ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 „Bulgaria now says Hezbollah's role in bus bombing unproven”. Beirut: The Daily Star. 5. juna 2013. Pristupljeno 16. jula 2017.
- ↑ http://www.novinite.com/view_news.php?id=150984
- ↑ 14,0 14,1 Justyna Pawlak, Adrian Croft (22. jula 2013). „EU adds Hezbollah's military wing to terrorism list”. Reuters. Pristupljeno 16. jula 2016.
- ↑ Angel Krasimirov (18. jula 2013). „Bulgaria says clear signs Hezbollah behind Burgas bombing”. Reuters. Pristupljeno 16. jula 2017.