Sveta Anastazija (otok)
Sveta Anastazija bug. остров св. Анастасия | |
---|---|
Otok | |
Dolazak brodom na otok | |
Etimologija | Sveta Anastazija |
Položaj | |
Koordinate | 42°28′04″N 27°33′11″E / 42.467657°N 27.552999°E |
Država | |
More | Crno more |
Fizikalne osobine | |
Površina | 0.01 km2 |
Duljina | 0.2 km |
Sveta Anastazija (bug. остров св. Анастасия, ranije Boljševik) je mali bugarski otok u Crnom moru. Otok je opskrbljen električnom energijom i pitkom vodom.
Ime je dobio po nekadašnjem samostanu Svete Anastazije koji se nalazio na njemu. Samostan je postojao od srednjeg vijeka, a pregrađivan je tijekom 18.-19. stoljeća. Napušten je od 1923. godine, kada je otok pretvoren u zatvor.
Nalazi se u Burgaskom zaljevu, 1.5 km od obale u blizini Černomoreca. Najviši vrh otoka je na 12 metara nadmorske visine, a prostire se na površini od jednog hektara. Otok je građen od vulkanskih stijena.[1][2] To je jedini naseljeni otok uz bugarsku obalu Crnog mora.
Godine 1925. skupina od 43 politička zatvorenika (komunista i antifašista), predvođena Teoharom Bakardžijeviom, pobunila se i pobjegla s otoka, nakon čega su pobjegli u Sovjetski Savez . U njihovu čast, otok je preimenovan u Boljševički otok kada su komunisti došli na vlast 1945. godine. Bugarski filmski redatelj Rangel Valčanov temeljio je svoj film iz 1958. Na malom otoku (bug. "На малкия остров") na ovom događaju.
Bugarski tjednik Factor iz Burgasa izvijestio je 2006. da je čelnik Pokreta za prava i slobode, Ahmed Dogan, posjetio otok i izrazio želju da ga privatizira. Međutim, Bugarska pravoslavna crkva, koja tvrdi da je otok njezino vlasništvo, usprotivila se.
Danas se na otoku osim samostana s crkvom nalazi i svjetionik, muzej, restoran, mala riva, konferencijska dvorana i dva pansiona s ukupno pet soba na raspolaganju turistima. Ljeti je do otoka moguće doći iz Burgasa putem brodskih usluga koje prometuju više puta dnevno.[3]
- ↑ Dimitrov, D. 2019. Engineering-geological investigation in the coastal zone of St. Anastasia Island. Engineering Geology and Hydrogeology, 33, 67–75
- ↑ Dimitrov D., B. Banushev. 2021. Geological-geomorphological characteristics and petrographical composition of the St. Anastasia Island. Acta Scientifica Naturalis. 8. 118–125. Bibcode:2021AcSN....8a.118D. doi:10.2478/asn-2021-0010.
- ↑ St. Anastasia Island website. Go to Burgas. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2019. Pristupljeno 17. siječnja 2016.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sveta Anastazija (otok) |
- Službena turistička stranica otoka Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2019. (Wayback Machine)
- Petrinski, Ivan. 2008. Zdravi kreposti pazyat ostrovnite obiteli; Kazashki pir otbelyazva kraya na obitavaneto na o. Sveti Ivan. Istinskata istoriya na Balgariya (bugarski). Ciela. Sofia. str. 111–124. ISBN 978-954-28-0286-0