Stjepan Srkulj

Stjepan Srkulj (Varaždin, 3. prosinca 1869. − Zagreb, 8. rujna 1951.)^[1] bio je poznati hrvatski srednjoškolski profesor i pisac povijesnih udžbenika te lokalni političar.

Bio je zagrebački gradonačelnik od 1917. do 1920. te od 1928. do 1932. godine.

Od 1903. do 1905. i od 1916. do 1918. predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu^[2]

Godine 1937. napisao je svoje najpoznatije djelo, Hrvatska povijest u dvadeset i pet karata. To je djelo o hrvatskoj prošlosti u povijesti i atlasu u kojem je prikazujući povijest, sjedišta i kretanja i drugih naroda koji su se kretali kuda i Hrvati ili su obitavali na ovim prostorima prije Hrvata, ili se, nakon formiranja hrvatske države u ranom srednjem vijeku, nalaze u njihovu susjedstvu.

Pratio je sve uspone i padove Hrvata i hrvatske države, i to od vremena kad je u X. stoljeću bila ujedinjena i na vrhuncu svoje moći, pa do XV. i XVI. stoljeća, kad je osmanlijskim osvajanjem Hrvatska svedena na "ostatke ostataka nekoć slavnoga kraljevstva Hrvatskog" (reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae), a potom i razdoblje "obnovljene Hrvatske" (Croatiae redivivae), od XVII. stoljeća pa sve do svoga vremena.

Iako su pojedini hrvatski povjesničari kao Lučić i Vitezović još od XVII. stoljeća radili povijesne i političko-zemljopisne karte te iako je postojao prvi (Klaićev) nacionalni atlas hrvatske povijesti već 1888. godine, a i ine, sve do pojave Srkuljeva atlasa 1937. godine, Hrvatska nije imala jedan cjeloviti pregled hrvatske prošlosti u povijesti i zemljovidima - atlasu.

• Die entstehung der ältesten russischen sogenannten Nestorchronik: mit besonderer rücksicht auf Svjatoslav's zug nach der Balkanhalbinsel; literar-historische studie, književno-povijesna studija, 1896.^[3]
• Uputa zemljovidu za historički razvitak Hrvatske, 1906.^[4]
• Pregled opće i hrvatske povijesti, 1909.^[5]
• Izvori za povijest, Nakl. Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske vlade, 1910.^[6](2. izd. 1913.)
• Izvori za hrvatsku povijest, 1911. (piščeva naklada)^[7]
• Documenta historiam croaticam spectantia: Po školkom izdanju, 1912. (suautori Koloman Rac, Dragutin Kišpatič)^[8]
• Povijest novoga vijeka, nakl.Hrv.-Slav. Zem.Vlade, 1919.^[9]
• Povijest staroga vijeka za V. razred srednjih učilišta, Naklada Kr. hrv.-slav. zemaljske vlade, 1919.^[10]
• Povijest Hrvata, Srba i Slovenaca, 1921.^[11]
• Povijest srednjega vijeka, 1924.^[12]
• Povijest srednjega vijeka za više razrede srednjih učilišta (3. izd.), 1924.^[13]
• Kulturno-historijska izložba grada Zagreba: (preštampano iz "Hrvata"), 1925.^[14]
• Kratka povijest Hrvata, 1926.^[15]
• Povijest srednjega vijeka za niže razrede srednjih škola, 1926. ( 2. izd.)^[16]
• Povijest Srba, Hrvata i Slovenaca, 1927.^[17]
• Zemljopis kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca za osnovne škole, 1927.^[18]
• Zagreb u prošlosti i sadašnjosti: 1093-1928, 1928.^[19]
• Zemljopis za prvi razred srednjih škola, 1930.^[20]
• Zagreb einst und jetzt. 1093-1930. (2. izd.), 1930.^[21]
• Zagreb past and present, 1095-1930, Royal Free Town of Zagreb, 1930.^[22]
• Zagreb, der Vergangenheit und Gegenwart: 1093-1936, 1936.^[23]
• Hrvatska povijest u devetnaest karata, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, 1937.^[24]
• Biserje grčkih priča, 1940.^[25]
• Poviest novoga vieka za VII. razred srednjih škola, 1943.^[26]
• Hrvatska poviest za VIII.: razred srednjih škola, Izd. Nakl. odjela Hrvatske drž. tiskarne, 1944.^[27]

• HIC  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. veljače 2012. (Wayback Machine) Franjo Tuđman: PREDGOVOR - proširenom i dopunjenom izdanju
• D. Detling: PRILOG PROUČAVANJU BIO - I BIBLIOGRAFIJE STJEPANA SRKULJA, OZ 29/2009 [1]

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.