Servia
Ovo je glavno značenje pojma Servia. Za druga značenja pogledajte Prefektura Kozani.
Servia
Σέρβια Servia | |
---|---|
Osnovni podatci | |
Država | ![]() |
Periferija | Zapadna Makedonija |
Prefektura | Kozani |
Stanovništvo | 3540 (2011.) |
Visina | 604 m |
Koordinate | 40°18′N 22°47′E / 40.300°N 22.783°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 505 00 |
Pozivni broj | (GR=+30)2461 |
Registarska oznaka | KZ |
Službena stranica | kozanh.gr |
Karta | |
Servia (grčki: Σέρβια, srpski: Србица) je naseljeno mjesto gradskog tipa u Periferiji Zapadna Makedonija, prefektura Kozani, Grčka.
Od 2011. dio je općine Servia-Velvendo čije je i administrativno sjedište (do tada je pripadalo istoimenoj posebnoj općini Servia). Naselje se nalazi na zapadnim obroncima planine Kambunice, odnosno uz desnu obalu rijeke Bistrice.
Po popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živjelo 3 540 stanovnika.
U knjizi O upravljanju carstvom koja se pripisuje bizantskom caru Konstantinu VII. Porfirogenetu iz 10. stoljeća se navodi da su ovaj grad osnovali Srbi. Ivan Tomko Mrnavić u knjizi Život svetog Save spominje da je sveti Sava u ovom gradu bio katolički biskup.[1] Spiridon Gopčević u putopisnoj knjizi Stara Srbija i Makedonija navodi podatak da su u Serviji Srbi pogrčeni, ali da u okolici ima još devet srpskih sela.[2] Antun Radić iz slavenskog hidronima Bistrica (koja teče pored ovog mjesta) konstatira da smo tu još doma (autohtoni).[3] Sveta mučenica Nedjelja je zaštitnica ovog mjesta, po crkvenoj tradiciji.
- ↑ Tomko Mrnavić, Ivan; Čajkanović, Veselin. 1939. Život Svetoga Save episkopa, sina Simeona Stefana kralja Raške, od Ivana Tomka Mrnavića, str. 11. Srpska kraljevska akademija. Beograd.
- ↑ Gopčevič, Spiridon. 1890. Stara Srbija i Makedonija, str. 150. Beograd
- ↑ Radić, Antun. 1904. Dom, br. 11., str. 172, članak: Balkanska politika. Zagreb